[ puzap @ 09.01.2005. 14:04 ] @
GMO ili genetski modifikovani organizmi sve više postaju neminovnost, bilo direktno kao hrana ili kao njeni sastojci. U svetu se već poduže polemiše o ovim organizmima - posebno o njihovoj upotrebi u ljudskoj ishrani. Obično se obrazuju dva tabora: za i protiv, oba poprilično isključiva.
(Napomene radi - GMO su organizmi biljke,i životinje ili bakterije kojima je ubačen neki strani gen. )
Kod nas se u medijima polemisalo najviše o GM soji koja je bila uvežena.
Kakav je efekat ovakvih organizama po zdravlje ljudi?
Ne možemo ovim forumom sprečiti njihovu upotrebu, ali se možemo upoznati sa svim pozitivnim i negativnim što oni donose.
[ puzap @ 11.01.2005. 22:31 ] @
Izgleda da ljudi vole da o ovoj temi čitaju ali ne vole da razgovaraju
[ van t hoff @ 12.01.2005. 00:32 ] @
"Kakav je efekat ovakvih organizama po zdravlje ljudi?
Ne možemo ovim forumom sprečiti njihovu upotrebu, ali se možemo upoznati sa svim pozitivnim i negativnim što oni donose."

Pa, ajde ti zapocni temu, nekim od odgovora na pitanja koja si postavio, i misljenjem o datoj temi, pa da dobijemo materijal za diskusiju.

Cim si zapoceo ovakav trid, pretpostavljam da znas nesto o pomentutoj tematici, podeli znanje i misljenje sa ostalima.
[ puzap @ 12.01.2005. 14:28 ] @
Jako je teško odgovoriti na ovo postavljeno pitanje, čak i ako sam ga sama sebi postavila (retorički).
GMO su, dakle genetički veštački iskombinovani organizmi. Zaista je veliko pitanje kako će oni delovati na ljudski genetički materijal. Odgovor sa apsolutnom sigurnošću niko ne može da da. Zašto? Efekat njihovog dejstva nije trenutan i očigledan,racimo kao kad pojedemo mikrobiološki neispravnu hranu, već se može sagledati kroz nekoliko generacija. Dakle, ono što mi jedemo danas može se odraziti na naše potomke. S' druge strane, ne možemo da tvrdimo da će se to zaista i dogoditi. Osim toga, GMO su ekonomski isplativi i možda bi se njima uspela 'pobediti' glad u svetu, mogu se koristiti kao prečišćivači štetnih materija iz zemljišta (npr. teških metala, radioaktivnih materija...) itd.
Opet će mi biti 'zamereno' da nema određenog stava, pa da budem konkretna: ja sam za njihovu upotrebu, ali onu koja bi bila kontrolisana i svesna. To znači, da se proizvodi koji su GMO ili imaju sastojke koji potiču od GMO obeleže tako da svako donosi sam odluku hoće li ih upotrebljavati ili ne.
[ Shadowed @ 12.01.2005. 14:40 ] @
Ja ne vidim nacin na koji bi genetski modifikovana hrana uticala na coveciji genetski materijal. Osim da zbog promene nacina funcionisanja genetski modifikovanog organizma on pocne da prizvodi neku mutagenu supstancu, sto je hmm... malo verovatno i mislim da se moze utvrditi bez nekih narocitih poteskoca poizvodi li nesto drugacije od svog nemodifikovanog pretka ili ne.
[ Ivan Dimkovic @ 12.01.2005. 15:06 ] @
Citat:

Osim da zbog promene nacina funcionisanja genetski modifikovanog organizma on pocne da prizvodi neku mutagenu supstancu, sto je hmm... malo verovatno i mislim da se moze utvrditi bez nekih narocitih poteskoca poizvodi li nesto drugacije od svog nemodifikovanog pretka ili ne.


Pa to i jeste najveci problem - moguce je da genetski modifikovana hrana sadrzi neke proteine koji ce da menjaju genetski materijal onih koji se hrane tom hranom - bilo ljudi, bilo zivotinja koje ce kasnije opet biti koriscene za ishranu.

Utvrditi se ne moze bas lako jer lanac ishrane moze biti podugacak i treba ispitati svakog ucesnika - to je i jedan od razloga sporog uvodjenja GM hrane u neke regione.

Naravno tu postoje i neki preci razlozi - recimo ekonomsko-politicki :-)
[ Shadowed @ 12.01.2005. 15:17 ] @
Zar ne mogu da kad naprave pile bez krila da ga uzmu, iseckaju i spektralnom analizom prouce ima li ikakvih materija kojih nema u onom prvobitnom piletu. Koliko mi je poznato (a nije bas sasvim) na ovaj nacin se moze utvrditi tacan sastav. Ako pronadju nesto novo, pauziraju proizvodnju sve dok se ne utvrdi da li je bezopasno ili ne (sto vec i moze da potraje).

Mada, dzabe mi ovde naklapamo moze li se utvrditi da li je stetno kad ce cak i ako je stetno reci da nije samo ako donosi dovoljno novca.
[ puzap @ 12.01.2005. 21:19 ] @
Postoje sumnje da se geni GMO mogu 'ugraditi' u naše gene i time dovesti do promena (nazivaju se mutacije) u njima. To nije nepoznato u prirodi, recimo virusi to mogu da rade.
[ van t hoff @ 13.01.2005. 01:24 ] @
Ja sam licno protiv, jer mislim da znam sta bi se desilo, i sta se desava kada se krene u mass proizvodnju, jednostavno nema kontrole.

puzap da li molim te mozes da objasnis na koji nacin mislis da geni sa gmo, predju na coveka, potpuno te ne razumem, a pogotovo poredjenje sa virusima, jer ja ne vidim nikakvu vezu ni nacin na koji bi se to moglo desiti.

Pored toga mislim da najveci problemi proisticu iz nekontrolisanih i cestih alergenih svojstava, koje zadobijaju gmo, sto je i potvrdjeno u dosadasnjoj praksi.

"moguce je da genetski modifikovana hrana sadrzi neke proteine koji ce da menjaju genetski materijal onih koji se hrane tom hranom - bilo ljudi, bilo zivotinja koje ce kasnije opet biti koriscene za ishranu."


Hm, ovo uopste nije mnogo moguce, niti je nesto verovatnije da se desi u odnosu na negmo hranu. Zato sto generalno nismo na nivou pravljenja novih vec modifikovanja organizama postojecim genima/proteinima. Bar ne kada se radi o prehrambenim gmo, pre ce biti opasnost nastanka toksicnih proteina, ili bolje nekih drugih supstanci, ali opet moje je misljenje ne direktno genotoksicnih.

"zar ne mogu da kad naprave pile bez krila da ga uzmu, iseckaju i spektralnom analizom prouce ima li ikakvih materija kojih nema u onom prvobitnom piletu. Koliko mi je poznato (a nije bas sasvim) na ovaj nacin se moze utvrditi tacan sastav. Ako pronadju nesto novo, pauziraju proizvodnju sve dok se ne utvrdi da li je bezopasno ili ne (sto vec i moze da potraje)."


Naravno da moze, ali se ne radi tako, i to nije problem, problem je dokazati da li je to nesto opasno, a kod gmo se vec zna sta je to novo, jer ga mi sami uvodimo.

I posle svega ja sam protiv jer kontrola se ne moze dovoljno temeljno sprovesti na ogranizmima koji imaju dugo vreme generacije (pored toga bi zahtevala neku vrstu zatvorenog sistema pravljenja, uzgajanja i kupoprodaje oragnizama,sto je podlozno strahovitim manipulacijama - fasizam, komunizam extr. kapitalizam...), kao sto su gmo koji nas interesuju, tu je i problem da je ovo, a tek ce postati jeftina tehnologija, a onda ce kontrola biti misaona imenica...

p.s. hvala vlasniku ovog username-a:)

[ salec @ 13.01.2005. 12:25 ] @
Citat:
puzap: Postoje sumnje da se geni GMO mogu 'ugraditi' u naše gene i time dovesti do promena (nazivaju se mutacije) u njima. To nije nepoznato u prirodi, recimo virusi to mogu da rade.

Ja ne verujem u to, jer bi se onda to dogadjalo i pri konzumiranju sve hrane. Postoje drugi razlozi za zabrinutost, ali migriranje gena u organizam konzumenta nije jedan od njih.

Radi se o tome da GMO obicno bivaju "poboljsani" time sto u sebi proizvode neke nove proteine, koje nemodifikovani organizam te vrste nikad nije imao, a ne znaju se efekti takvog miksa. Da stvar bude jos gora, kad se utvrdi da je taj novi protein skodljiv, ne mozes "samo" da prestanes sa koriscenjem. Geni tog novog organizma nece uci u nas genom, ali ce se sigurno ukrstiti sa svojim prirodnim i gajenim rodjacima i verovatno nikad vise necemo uspeti potpuno da ih iskorenimo iz populacije. Ovi iz vodece svetske GMO kompanije su cak bili toliko bezobrazni da su tuzili seljake ciji usevi su bili slucajno opraseni polenom njihovih GMO zasada njihovih musterija za neovlasceno koriscenje njihove intelektualne svojine! Umesto da oni sami budu tuzeni za napad na tudje useve...
[ puzap @ 13.01.2005. 13:28 ] @
Virusi imaju sposobnost da svoju DNK ubace u DNK ćelije domaćina. Herpes virusi, recimo, mogu da se ugrade u našu DNK i da tu ostanu ne izazivajući bolest (zato se nazivaju latentni virusi). Kada dođe do neke stresne situacije (infekcija nekim drugim virusom, povišena telesna temperatura ...) taj latentni virus 'kreće u akciju', odnosno aktivira se i izaziva bolest.
Ugrađivanjem u DNK domaćina virus može da dovede do promene gena domaćina (mutacija). Mutacija može dovesti do promene u funkcionisanju same ćelije pa ćelija počinje da se nekontrolisano deli što izaziva stvaranje tumora, koji mogu biti beningni ili maligni (karcinom - rak). Takvi virusi poznati su kao onkogeni virusi.

Postoji opasnost, na koju se ukazuje, da i GMO to možda mogu.

O alergenom i imunološkom uticaju GMO već je bilo reči na ovom forumu (vidi temu 'Modifikovana hrana - ...') pa, poštujući Pravilnik ovog sajta, ne bih o tome.

Kada sam pomenula ekonomsku isplativost GMO izgleda da nisam bila sasvim jasna tako da ću se malo i na to osvrnuti. Odličan primer je GM soja zbog svoje široke upotrebe. Ova biljka je genetski modifikovana tako da daje bolji prinos i lakše se gaji. Tako se na manjem prostoru dobija mnogostruko veća količina proteinski bogate soje. Posmatrajući samo sa te strane GM soja je zaista ekonomski isplativa i daje nade da bi se moglo sa malo novca nahraniti vekliki broj gladnih.

P.S. Da li se to 'hvala' odnosi na mene? Ako se odnosi, onda bih volela objašnjenje jer ne znam zašto mi se zahvaljujete. Ako se ne odnosi, onda se izvinjavam što 'upadam' u neku komunikaciju.


[Ovu poruku je menjao puzap dana 13.01.2005. u 19:03 GMT+1]
[ puzap @ 13.01.2005. 14:06 ] @
Moram da malo iskorigujem salec- a. GMO mogu da budu ''poboljšani'' samo (ne 'obično') u proizvodnji proteina. Zašto samo proteina? Radi se o prebacivanju i ugrađivanju stranih gena, a oni sadrže uputstvo za stvaranje samo proteina.

Volela bih, takođe, da mi salec objasni kako će se to geni 'ukrstiti sa svojim prirodnim i gajenim rođacima', ako se ne ubace u genom. (Ne bih da zvučim previše profesorski i da 'smaram', što bi rekli mladi, ali ako salec želi mogu mu objasniti da je ovo što on navodi nemoguće.)

Što se GMO kompanija tiče nisam znala za taj slučaj ali mi je to potpuno razumljivo (jeste takođe i apsolutno bezobzirno i kvarno) jer se radi o ogromnom novcu koji te kompanije ulažu. Oni valjda po onoj staroj narodnoj 'napad je najbolja odbrana'.

[ Dark Icarus @ 14.01.2005. 01:43 ] @
Auh... osetljiv sam na genetiku, predosećam jedan poduži i prilično džangrizav post.
Citat:
puzap:Zaista je veliko pitanje kako će oni delovati na ljudski genetički materijal. Odgovor sa apsolutnom sigurnošću niko ne može da da.
Evo ja mogu. Nikakav.

Citat:
puzap:Volela bih, takođe, da mi salec objasni kako će se to geni 'ukrstiti sa svojim prirodnim i gajenim rođacima', ako se ne ubace u genom. (Ne bih da zvučim previše profesorski i da 'smaram', što bi rekli mladi, ali ako salec želi mogu mu objasniti da je ovo što on navodi nemoguće.)
salec je očigledno mislio na razmenu genetskog materijala između srodnih "prirodnih" i GM bakterija. Bakterije su, i to se zna odavno, u stanju da razmenjuju genom na čak tri načina. Tako da, baš me zanima kako ćeš mu objasniti da je to nemoguće.

puzap, logika ti je potpuno pogrešna. To što su oni genetski modifikovani nema ama baš nikakve veze sa mogućnošću da promene naš genom. Istina je da Herpesviride mogu da menjaju genom ciljnih ćelija --> dakle, genetski modifikovani mikroorganizmi mogu da menjaju genom ciljnih ćelija ??? Kakva je to nakaradna dedukcija? Ako bi takvi zakoni logike vladali u naučnom metodu, onda bih ja mogao komotno da kažem: Istina je da virusi mogu da se razmnožavaju samo unutar ćelija čoveka, znači, i genetski modifikovani psi (koji su otprilike srodni sa virusima koliko i bakterije) isto tako mogu da se razmnožavaju samo unutar ćelija čoveka.

Ovde neću raspravljati o svim štetnim stranama genetski modifikovane hrane i mikroorganizama, jer je činjenica da ih ima i da ih uvek može biti, uglavnom nutricionističkih. Ali voleo bih da jednom za svagda raskrinkam mit o tome da GM hrana može da promeni genom konzumenta.

Mislim da je linija misli kojom ljudi pokušavaju da idu:
a)genetska modifikacija -> mogu da se pojave aberantni proteini
b) proteini mogu da funkcionišu kao enzimi
c) enzimi (između ostalog )regulišu replikaciju i sintezu genoma ćelije
a,b i c, stoje kao potpuno legitimne premise. Ali pazite kako se izvode pogrešni zaključci:
d) aberantni proteini mogu da slučajno postanu enzimi i postoji šansa da će spadati u onu grupu enzima koja ima genom-menjajuće karakteristike.
e) naš genom će biti modifikovan ovim aberantnim proteinima.

Naprosto, ne znam gde da počnem da rasturam ovu galeriju pogrešnog rezonovanja. Prvo, razvijamo a). Ako se i pojave aberantni proteini, oni će u najvećem broju slučajeva biti procesovani i rastureni unutar organizma bakterije koja ih proizvodi.
Razum 1 : Teorija modifikacije ljudskog genoma 0

Dalje, šansa da se slučajno promenom genoma neki protein konvertuje u funkcionalan enzim je blago rečeno smešna. Ne, šansa da dobiješ sedmicu na lotou je smešna; a šansa da neki protein nasumice stekne enzimsku funkciju je mnogo, mnogo puta manja od šanse za sedmicu. Koga interesuje obrazloženje, molekularnu biologiju u šake.

Razum 2 : Teorija modifikacije ljudskog genoma 0

Ali uzmimo, moje zabave radi, da je moguće i da se desi. I da mi ne primetimo da GM mikrobi proizvode ovaj protein u velikoj količini. Pa šta onda? Taj protein nikada neće stići do našeg genetskog materijala. Zašto? Ćelijske membrane su hidrofobne, proteini su polarni, a ja tu priču neću da razvijam jer je bog dao udžbenike iz hemije za srednju školu pa nadalje. Posledica: Proteini ne mogu tek tako da prođu kroz ćelijsku membranu!

Razum 3 : teorija modifikacije ljudskog genoma 0

Jedine ćelije u telu koje bi mogle da apsorbuju ovaj fiktivni protein-enzim jesu enterociti koji apsorbuju hranu u crevima. I to je jedino mesto gde bi ovaj enzim mogao da uđe unutar ćelija našeg organizma. Pa šta i ako uđe u ćeliju? Hoće li on nekim magičnim transportnim sredstvom biti prevezen direktno do genetskog materijala? Naravno da neće. Sve što enterociti pojedu ide u posebne vezikule i odmah se razbija! Tako da je naš fiktivni protein zločinac u stvari osuđen da čami izvan naših ćelija. Neću da pripišem novi poen razumu jer je ovo samo detaljisanje prethodnog "poena".

Ali hajdemo dalje. Pretpostavimo da, protivno svim zakonima rasuđivanja, ovaj enzim uđe u ćeliju, i stigne do genetskog materijala iste. Pa šta onda?Sigurno neće u naš genom ugraditi nove gene, (jer je u pitanju usamljeni enzim i nema šta da ugradi); jedino što može da uradi je da poremeti neki genetski mehanizam što će dovesti do oštećenja genoma. Pa šta onda?Postoje vrlo složeni mehanizmi reparacije genoma, i odbrambeni mehanizmi koji ćeliju šalju u samoubistvo ako joj se genom ošteti. Taj vaš enzim koji uđe u ćeliju će samo uspeti da je ubije, a okolne ćelije će se namnožiti i popuniti prazninu.

Razum 4 : teorija modifikacije ljudskog genoma 0

Otvoren sam za revanš... ovaj, kontraargumente.

E sada, ako vam već treba nešto čega ćete se plašiti kada je GM u pitanju, plašite se mogućnosti da modifikovane bakterije razviju neki niskoinfektivni toksin. Plašite se mogućnosti da modifikovani kukuruz počne da proizvodi izo- forme aminokiselina koje bi mogle da nam naškode akumulacijom u organizmu. Plašite se mogućnosti da amerikanci upravo sada menjaju sekvencu nukleotida u bakteriji variole.Ili da konstruišu novi HIV soj, što već i te kako može da dovede do prekrajanja genoma. Ali ne, ljudi se u svojoj beskonačnoj mudrosti plaše jedinog neverovatnog scenarija: da će doći do degradacije genoma zahvaljujući jedenju genetski modifikovane hrane.
[ salec @ 14.01.2005. 11:05 ] @
Citat:
Dark Icarus: salec je očigledno mislio na razmenu genetskog materijala između srodnih "prirodnih" i GM bakterija. Bakterije su, i to se zna odavno, u stanju da razmenjuju genom na čak tri načina. Tako da, baš me zanima kako ćeš mu objasniti da je to nemoguće.

Zapravo, mislio sam na GM biljke, odnosno useve, posto je to valjda najrasprostranjenija primena GMO danas, a sa njihoim proizvodima najveci broj ljudi dolazi u kontakt. Moja pretpostavka je da ce polen GMO biljaka biti u stanju da oplodi biljke te iste vrste u okolini i tako rasiri izmenjeni gen, te da taj gen skoro sigurno zauvek ostaje u sledecim generacijama populacije te vrste, tako da je uzaludno naknadno predomisljanje ako se zakljuci da je protein koji on kodira skodljiv, odnosno nepozeljan.
Zato mislim da svi GMO moraju da budu "obelezeni" odnosno da budu ciljano preosetljivi na neki specifican agens koji je neskodljiv za druge vrste u njihovoj okolini, a pretstavlja "sigurnosni kljuc" koji ih suzbija, bude li potrebe za tim. Uz to, dobro bi bilo da budu ucinjeni nekompatibilnima sa srodnim vrstama, tj. da budu zasebna vrsta.
[ puzap @ 14.01.2005. 12:03 ] @
Kao prvo, o tome šta je salec mislio najbolje je da kaže sam salek - da ga mi ne prevodimo bez razloga.

Kao drugo, da razmotrimo logiku Dark Ikarusa (pošto je moja 'pogrešna'?!) - razmena genetičkog materijala, konjugacija, transdukcija ili transformacija, koju obavljaju bakterije je ugrađivanje dela genoma jedne bakterije u genom druge, a salek je govorio o nečem drugom.Upravo i tvrdim da se sve svodi na ugradnju u genom da bi se moglo razmenjivati. Ili Dark Ikarus misli da su GMO posebno pametni pa da mogu samo određene gene, koji su van genoma (!!!!) nekome predati. Možda pomenutom gospodinu nije jasan pojam genoma ?

U GM soji pronađeni su kratki segmenti DNK koji ne pripadaju ni soji ni organizmu koji je bio donor gena? Ti delovi su nestabilni i mogu da 'šetaju' unutar genoma soje ili nekog drugog organizma u koji dospeju. Šta ćemo sa ovim podacima?! Ukazuju li oni možda na eventualnu opasnost od tih 'šetajućih' fragmenata DNK? Direktan uticaj na genom - bez posrednika proteina ili neče drugog? nešto što mehanizmi reparacije ne mogu da 'prepoznaju' i otkolne.

(Rukavica je bačena - dvoboj je počeo, samo bez žestine Dark Ikaruse, pa sve ovo je zabave radi , a i da nam se ne isprave moždane vijuge.)

[ Dark Icarus @ 14.01.2005. 15:26 ] @
Citat:
salec: Moja pretpostavka je da ce polen GMO biljaka biti u stanju da oplodi biljke te iste vrste u okolini i tako rasiri izmenjeni gen, te da taj gen skoro sigurno zauvek ostaje u sledecim generacijama populacije te vrste, tako da je uzaludno naknadno predomisljanje ako se zakljuci da je protein koji on kodira skodljiv, odnosno nepozeljan.
Biljke, bakterije, ista stvar... :) Inače, prosečan čovek sa ovim prostorima ima veće šanse da se suoči sa GMO bakterijama u jogurtu nego sa biljnim GMO. Koliko ja znam mi ne uvozimo baš mnogo 'šenice, kukuruza, za soju ne mogu da tvrdim.

Što se tiče gena koji se širi, ne verujem da će se jedan novointroducirani gen tek tako raširiti po celoj vrsti. Istina je da bi mogao da predstavlja nepoželjan sastojak, ali gledaj na to ovako: ako ima visoku ekspresivnost, onda ćemo vrlo lako naći i ukloniti sve biljke koje sadrže taj gen. Biljke su tu malo komplikovane jer su poliploidne (koliko se sećam kukuruz je konkretno heksaploidan, ispravite me ako grešim).

Citat:
salec: Zato mislim da svi GMO moraju da budu "obelezeni" odnosno da budu ciljano preosetljivi na neki specifican agens koji je neskodljiv za druge vrste u njihovoj okolini, a pretstavlja "sigurnosni kljuc" koji ih suzbija, bude li potrebe za tim. Uz to, dobro bi bilo da budu ucinjeni nekompatibilnima sa srodnim vrstama, tj. da budu zasebna vrsta.
Hm, postoji mali problem sa predloženim sistemom. Ne verujem da je moguće napraviti toliko specifičan ključ koji će uticati samo na GM varijetet. Mnogo je verovatnija opcija da onemogućimo razmnožavanje biljkama. Dovoljno je ubaciti par praznih visokorepetitivnih sekvenci u nekoliko hromozoma pa da vrsta postane nekompatibilna sa originalnim genomom. Mada ja ne vidim zašto moramo da budemo toliko paranoični. Siguran sam da kompanije koje se bave genetskom modifikacijom kalkulišu svaki dolar koji ide u istraživanje, i poslednje što im treba je da izbace štetan soj na tržište i tako izgube a) celu jednogodišnju žetvu, b) kredibilitet kod mušterija i c) dospeju na crnu listu FDA (pretpostavimo da govorimo o Amerima). Kompanije su propadale i zbog manjih gluposti.

Citat:
puzap: Upravo i tvrdim da se sve svodi na ugradnju u genom da bi se moglo razmenjivati.
Ako bi ovo moglo ikako manje konfuzno, bio bih zahvalan... šta se svodi na ugradnju u genom, šta bi se ugradilo gde, i na koji način bi se ugradilo, šta bi se razmenilo sa čim... itd...?
Citat:
puzap:Ili Dark Ikarus misli da su GMO posebno pametni pa da mogu samo određene gene, koji su van genoma (!!!!) nekome predati.
Da, baš sam na to mislio... da su GMO posebno pametni... (koji je shortcut za smajlija koji koluta očima?)
Citat:
puzap: Možda pomenutom gospodinu nije jasan pojam genoma?
Bolje da ćutim.........

Nego, kada smo već kod razumevanja pojma "genom", da čujem na koji to način jedinka može da nosi gene van genoma? I ja nisam uopšte pominjao predavanje gena koji su "van genoma". Takva stvar kao što su "geni van genoma" ne postoji, zbog same definicije genoma. Svaki gen je subset nekog genoma. Van jedra, moguće... van genoma nikako.

Čisto razgovora radi:
Na koji način GMO može da preda "nekome" određene gene koje su unutar njegovog genoma? Ko je taj "neko"? Koji je to GMO?

Citat:
puzap: U GM soji pronađeni su kratki segmenti DNK koji ne pripadaju ni soji ni organizmu koji je bio donor gena? Ti delovi su nestabilni i mogu da 'šetaju' unutar genoma soje ili nekog drugog organizma u koji dospeju. Šta ćemo sa ovim podacima?! Ukazuju li oni možda na eventualnu opasnost od tih 'šetajućih' fragmenata DNK? Direktan uticaj na genom - bez posrednika proteina ili neče drugog? nešto što mehanizmi reparacije ne mogu da 'prepoznaju' i otkolne.
"Nestabilni" može da znači mnogo toga. Takođe to "šetanje" mi nije jasno. Fizička translokacija unutar sekvence DNK posle svake mitoze? Ili možda samo egzistira odvojeno od glavnih lanaca?

A i ne vidim zašto bi uopšte bilo bitno da li je neki gen unutar ili van jedra. Takođe ne vidim po čemu je genom GMO toliko opasniji od genoma normalnih organizama, ako ne po potencijalno štetnim produktima?

Mi pojedemo na milione lanaca DNK sa svakim zalogajem šnicle, pa opet ne razvijamo svinjske gene. Da li to znači da ako budemo jeli genetski modifikovane svinje da će njihov genom da se ugrađuje u naš? Smešno. Kao što sam rekao u prethodnoj poruci, na koji način bi ti "lutajući" geni uopšte mogli da se ugrade u našu ćeliju? Kojim mehanizmom? Pa ne može lanac DNK tek tako da ušeta u ćeliju i da je "modifikuje direktno".

Evo konkretnih odgovora na neka pitanja:
Citat:
puzap:Ti delovi su nestabilni i mogu da 'šetaju' unutar genoma soje ili nekog drugog organizma u koji dospeju. Šta ćemo sa ovim podacima?!
Za početak, da ih svrstamo u fijoku "dosije X", ako se pod 'šetaju' podrazumeva da menjanju svoje mesto unutar sekvence nukleotida. A ako se pod 'šetaju' podrazumeva da plivaju odvojeno od glavnog niza DNK, onda opet nećemo ništa sa ovim podacima, osim možda da firmi koja je razvila tu GM soju da udarimo par packi i da ih zamolimo da sledeći put ne odrade toliko amaterski posao.
Citat:
puzap:Ukazuju li oni možda na eventualnu opasnost od tih 'šetajućih' fragmenata DNK?
Ne.
[ entropy @ 15.11.2012. 19:55 ] @
Jako objektivan tekst na temu genetski modifikovane hrane:
http://www.mdexplorer.rs/genet...ega-se-treba-bojati-a-cega-ne/

[ Branko.R @ 26.01.2015. 16:08 ] @
Rusija: Potpuna zabrana na uvoz, proizvodnju i upotrebu GMO
Ruski predsednik Vladimir Putin nedavno je potpisao Kodeks Ruske federacije o administrativnim prekršajima prema kojem se novčano kažnjavaju oni koji prekrše uslove o obeležavanju GMO proizvoda, uvodeći još strožije zakone o uvozu GMO proizvoda.

Evropa: Poslanici Evropskog parlamenta izglasali su zakon koji omogućava zemljama članicama EU da ograniče ili potpuno zabrane gajenje genetski modifikovanih useva (GMO) na svojoj teritoriji.

Da li se svet polako okreće i počinje da suprotstavla interesima USA i njenih kompanija?
[ Ivan Dimkovic @ 26.01.2015. 17:41 ] @
Genetske modifikacije nemaju pasos, kada ruske firme ovladaju tehnologijom onda ce odjednom to postati OK i tamo.

Trenutno je to samo jos jedna alatka za ogranicavanje slobodne trgovine tj. sprovodjenje lokalnih interesa. Kada svi budu ovladali tim metodama i isteknu patenti, onda ce biti moguce odvojiti neciju navodnu brigu za zdravlje od politike.
[ Branko.R @ 26.01.2015. 19:00 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic: Genetske modifikacije nemaju pasos, kada ruske firme ovladaju tehnologijom onda ce odjednom to postati OK i tamo.

Trenutno je to samo jos jedna alatka za ogranicavanje slobodne trgovine tj. sprovodjenje lokalnih interesa. Kada svi budu ovladali tim metodama i isteknu patenti, onda ce biti moguce odvojiti neciju navodnu brigu za zdravlje od politike.

Jel si ti ovo ozbiljno napisao ili se šegačiš? Čuj, proizvodnju tog genetskog sran*a trpaš u sferu slobodne trgovine?
Ako je i od tebe, mnogo je!
[ Ivan Dimkovic @ 27.01.2015. 13:03 ] @
Vidi, uprkos epitetima koje moderni luditi kace, genetska manipulacija je nista drugo nego inovacija u biotehnologiji. Bas kao i industrijalizacija ili dolazak kompjutera, novine u biotehnologiji su isto tako neminovna stvar koja ce postati uobicajen proces proizvodnje u blizoj buducnosti svuda gde genetski inzenjering predstavlja unapredjenje.

Trenutno nemaju svi razvijenu tehnologiju pa je moguce koristiti zakone za sprecavanje konkurencije (tu ulazi prica o slobodnoj trgovini). Kada svi budu ovladali tehnologijom, prilicno sam siguran da ce postati uobicajena stvar.

Sto se tice ruskih akcija, kao sto je budalast predlog zakona kojim se GMO proizvodjaci nazivaju "teroristima", pa to je nista drugo nego ponavljanje slicnih smejurija iz istorije, i to ne tako davne. Tako je SSSR 30-tih godina gurao pseudo-nauku umesto moderne agronomije. Staljin je genetiku smatrao besmislenom, izmedju ostalog zato sto je Gregor Mendel bio katolik. Tako je u SSSR jedno vreme, umesto genetike, gurana hrpa gluposti pod komandom osobe pod imenom Trofim Lisenko. 1948-me godine je njihova Akademija Nauka proglasila tacnu "teoriju" uz reperkusije za naucnike koji se drznu da odbiju odbacivanje nasledjivanja.

Predvidljivo, zvanicno propisane "teorije" nisu dale ocekivane rezultate i sve to je samo dovelo do stete na racun SSSR nauke i poljoprivrede. Tek 1960-tih je naucna javnost skupila hrabrosti da se odupre politizovanoj nauci i Lisenkove teorije nazovu pravim imenom: laznom naukom.

Direktno mesanje politike u razvoj nauke moze samo da steti drustvu. Sasvim je razumno i ispravno traziti bezbednost proizvdene hrane, ali apriorno nazivanje ljudi koji primenjuju moderna dostignuca nauke teroristima je isto bezocno mesanje politike tamo gde joj nije mesto, bas kao i gore naveden slucaj iz SSSR.

Oni koji ne nauce nista iz istorije ce samo ponavljati greske.

[Ovu poruku je menjao Ivan Dimkovic dana 27.01.2015. u 14:18 GMT+1]
[ superbaka @ 27.01.2015. 13:25 ] @
@Ivan Dimkovic

velikim delom jesi u pravu sto se tice tehnologije GMO... mozda Ruje imaju tu tehnologiju, ali je nisu iskomercijalizovale zbog sosptsvenih zakona koji ih ogranicavaju... veci deo ovih propisa koje uvode se ticu nekih drugih stvari vezanih za GMO... zamisli situaciju da se proizvodnja hrane u Rusiji i zemljama iz kojih Rusija uvozi hranu bazira na GMO semenu koje proizvodi tek 3-4 firme u svetu koje su pod kontrolom americkog establismenta... i kakve diktirane politicke promene moze izazvati glad, bez obzira koliko zelenih novcanica drzava imala na raspolaganju... jako sam skratio pojasnjenje, nadam se da ces ukapirati... poenta je da se 90% price oko GMO vrti oko uspostavljanja monopola nad proizvodnjom hrane, i politickim i ekonomskim posledicama koje se mogu diktirati iz te pozicije, a ne o glupostima o stetnosti koje nam tablodi serviraju...
[ vladd @ 31.01.2015. 11:01 ] @
Gmo se prakticno pogresno tretira kao "bioinzenjering".

Vise lici na bionasilje. Ili biofrankenstajnizam.

Problem je sto se doticne aktivnosti ne mogu smatrati za "inovacije", posto je tehnologija "upucavanja" fragmenata gena u stvari parcijalno kontrolisani proces.

I u toj "tehnologiji" i lezi opsta opasnost takve genetske "modifikacije", a ne u bioinzenjeringu ili modifikaciji biljaka nekom...da se pazljivo izrazim, meksom, prirodnijom, stabilnijom metodom, srodnih vsta..

Metodom kojom gen prirodnije prihvata modifikaciju, a ne da mu se "upucava" fragment od nesrodne fele..
[ Braksi @ 01.02.2015. 07:36 ] @
Ja samo necu da me paradajz gleda dok ga jedem. Eto to.
[ ventura @ 01.02.2015. 12:12 ] @
Ako smatramo da su pesticidi (herbicidi, insekticidi, fungicidi itd.) nešto apriori loše i da je hrana proizvedena masovnom upotrebom istih nezdrava, u tom slučaju je GMO hrana daleko zdravija od standardne, pa i organske, jer se u GMO proizvodnji koristi daleko manje pesticida nego u običnoj, a kamoli organskoj. Ono što je interesantno je da pučanstvo upravo smatra da je obrnuta situacija, da je GMO prepun pesticida a organska i obična proizvodnja nisu.

A to da GMO biljka može imati neki protein koji šteti čoveku... Pa to možeda ima i svaki hibrid koji je takođe proizveden genetskom manipulacijom, samo što u prvom slučaju to genetsko manipulisanje je dosta preciznije dok je to kod hibrida na dosta primitivnijem nivou.

Najveći realni problem kod uzgajanja GMO biljaka je taj što postoji potencijalni problem da uzgajivači neće poštovati 90-10% odnos semena (90% GMO i 10% obično), pa se tu javlja potencijalna opasnost da postojeći štetni insekti i oboljenja mutiraju u tolikoj meri da ostalim ne-GMO biljkama zadaju velike probleme jer bi eventualno postali otporni na trenutno korišćena sredstva. To je delimično rešeno strogim pravilnicima po kojima proizvođači već umiksavaju obično seme u GMO, međutim niko ne zna da li će to da duže staze imati efekta i da li zaista neće doći do nepovoljnih mutacija koje se i inače dešavaju, samo sporije.

A one priče da GMO biljke same proizvode otrove pa će se i ljudi koji to jedu potrovati, to su klasične budalaštine. Pa šta ako koren kukuruza luči neki enzim koji je toksičan ili ne prija određenim bubama? Ako je nešto toksično bubama, ne znači da je toksično i ljudima. Daj svom psu da pojede 100 grama čokolade i umreće od trovanja, daj tu istu čokoladu svom detetu i ono će da traži još. A to ako je koren npr. kukuruza toksičan za bube, pa niko ne jede koren kukuruza već plod. Sasvim je prirodno da jedan deo biljke za čovek bude potpuno hranjiv i jestiv, a drugi veoma otrovan . Npr. krompir jedemo svi maltene svakodnevno, pojedi koliko hoćeš krompira i neće ti biti ništa. Najedi se klica tog istog krompira i nećeš živ dočekati jutro. Postoji gomila drugih primera, npr. rubarb, stabiljka bilje je vrlo jestiva i slatka, dok je list toksičan. Ista je situacija i sa paradajizom, jedemo plod a stablo i lišće su toksični. Seme badema (ono što jedemo) je prepuno cijanida kog uklanjamo pečenjem, slično je i sa jabukama, trešnjama, breskvama itd... Ricinusovo ulje dobijamo iz ricinusovog pasulja/semenki, i ono je potpuno bezbedno za korišćenje.. Međutim u kori tih semenki se nalazi ricin, jedna od najtoksičnijih supstanci poznata čovečanstvu. itd. itd.

Poenta svega je da GMO nije nikakav bauk i nešto što će nas uništiti, i da to mišljenje uglavnom imaju priproste mase (bilo obrazovane ili ne) pod uticajem raznoraznih medija tipa Treće Oko, Politika, dnevnik RTS i sl.
[ Bojan Basic @ 01.02.2015. 13:19 ] @
Citat:
ventura:
npr. rubarb, stabiljka bilje je vrlo jestiva i slatka, dok je list toksičan.

Na srpskom rabarbara, i stabljika biljke nije ni blizu slatke već je izrazito kisela.
[ ventura @ 01.02.2015. 13:46 ] @
Citat:
Branko.R
zašto bi tebi verovao a ne: https://srbijabezgmo.wordpress.com/
sem ako si ti upućeniji od svih njih zajedno?

Verovatno zato što i jesam upućeniji u tematiku od svih njih zajedno. Za razliku od tih zavera likova, ja stvari ne prihvatam zdravo za gotovo samo zbog toga što mi se nešto sviđa ili ne, nego razmotrim činjenice pa na osnovu njih donesem neki svoj zaključak i formiram sopstveno mišljenje.

Citat:
Bojan Basic: Na srpskom rabarbara, i stabljika biljke nije ni blizu slatke već je izrazito kisela. :)

Nisam je nikada jeo sirovu, ali sam par puta pravio slatkiše sa njom. Pretpostavljam da je slična stvar kao i sa crvenim lukom, sirov se ne razlikuje mnogo od običnog, ali zato kada se uprži bude sladak kao džem.
[ vladd @ 03.02.2015. 16:04 ] @
Citat:
A to da GMO biljka može imati neki protein koji šteti čoveku


Ventura, nije problem u PROTEINU, nego u GENU, koji HIBRIDNA biljka NEMA.

Hibridna biljka ima BILJNE segmente gena, a ne AGRESIVNE partikle gena "upucane" od dela gena zivotinja ili nekog drugog genoma.
[ Ivan Dimkovic @ 03.02.2015. 16:17 ] @
@Vladd,

Jedino pitanje koje ima smisla je da li je biljka zdrava za ishranu i da li je bez stete po okolinu ili ne.

Pitanje odakle je neki delic DNK nema bas puno smisla. Osvojili smo tehniku da mozemo sami da direktno modifikujemo DNK, i to sada koristimo.

Sa stanovista DNK, u pitanju su sekvence nukleobaza tj. baznih parova, da li su te sekvence 100% od iste biljke, ili mixovano od strane razlicitih biljaka ili cak organizama, na kraju krajeva to je samo pitanje dostupne tehnike.

Ono sto je bitno je samo da li je takav proizvod bezbedan za upotrebu i po okolinu, sto se moze utvrditi metodama koje su odavno poznate u nauci.

Do pojave genetskog inzenjeringa, priroda na ovoj planeti nije imala mogucnost da menja genetski materijal brze od tempa koji je moguc prirodnom evolucijom. Covek je prvo to ubrzao industrijskim ukrstanjem, a sada je jos vise ubrzao genetskim inzenjeringom.

To je samo pitanje alata - alati postaju bolji, pa samim tim i mogucnosti.

Nista samo po sebi loseg nema u samim alatima.

Kakve veze ima sto je neka sekvenca gena dosla iz drugog organizma? Jedini razlog zasto je takva vrsta genetskog transfera bila masovno moguca samo kod jednostavnih organizama su prirodna ogranicenja u procesu replikacije, a ne zato sto tu ima nesto "lose" a priori.

Zahvaljujuci transferu gena iz drugih organizama najverovatnije mozemo da zahvalimo sto se radjamo zivi a ne u jajetu - to je samo jedan primer prirodnog "genetskog inzenjeringa".

Zapravo, samo na primeru sisara i placente moze da se zakljuci da je priroda vise puta odradila istu stvar sa razlicitim vrstama sisara - Syncytin 1 (primati) i 2 (misevi) dolaze od razlicitih virusa kako stvari stoje.

--

Prirodna evolucija je fantastican instrument, instrument kome mozemo da zahvalimo i samu mogucnost da spoznamo istu.

Medjutim, prirodna evolucija je, isto tako, vrrrrrrrrrlo spor proces koji bi postao efikasniji sa prostim optimizacijama. Na primer, priroda nema "bafer" koji bi drzao informaciju o smrtonosnim mutacijama u proteklih N generacija. Kada bi takav bafer postojao i kada bi bilo moguce odmah korigovati takve mutacije, proces evolucije bi bio mnogo brzi.

Priroda nema taj "requirement" - posto ima beskonacno vremena, pa takvih procesa nema.

Mi imamo razlicite "requiremente" koje mozemo ostvariti unapredjenjem prirodnih procesa. I kako budemo imali vise alatki na raspolaganju, tako cemo procese i poboljsavati i ciniti ih brzim i bolje adaptiranim za nase ciljeve.

Sama mogucnost stetnih proizvoda ne moze biti razlog da se ceo progres zaustavi - sve sto covek pravi na ovaj ili onaj nacin moze da se upotrebi za cinjenje stete drugim ljudskim bicima.

Ne samo to, vec nego i da to jeste nekakav moralni razlog, prakticno je nemoguce zaustaviti progres onog momenta kada isti postane prednost onome ko poseduje znanje.
[ vladd @ 07.02.2015. 16:41 ] @
Znas kako, u sustini se slazem, i solidno malo znam o detaljima i tehnikama..cinjenice koje saznam po tribinama, konferencijama i od nekih geneticara su ipak malo previse populisticke..

Ono sto sam "selektovao" u informacijama koje sam cuo(posto me pamcenje velike kolicine detalja iz te oblasti bas i ne zanima) je upravo odredjen stepen opasnosti od doticnog "agresivnog" segmenta gena.

Koji u GMO biljci ima svoju funkciju, korektnu ili ne, to nije ni bitno, vec j problem kod unosa doticne biljke u ljudski organizam..Koliki nivo napada na genom coveka moze da ima doticni "agresivni deo"..

E tu nastupa mrak..

Niti bas razumem mehanizme, niti mi "kolicina" deluje dramaticna, s tim, sto ne poznajem bas ni genetsku "kominikaciju"(iako sam zadovoljan sto znam da postoji) da bih imao sopstvenu ocenu stanja tog sistema..

Uopstene, ili populisticke price su jako daleko od relevantnih detalja, koji bi mogli da posluze za (nekakvu)ocenu, ali i bas sa tim detaljima se manipulise ili zataskava...neko realno stanje...ko ce ga znati koliko realno..


Mozda se ide na varijantu da ce genetske promene biti specificne ili izbegnute na ljudima, a ako se pojave u buducnosti..eto prilike za industriju "genetskih korekcija"
[ Trick Fix @ 10.02.2015. 22:11 ] @
Citat:
Braksi:Ja samo necu da me paradajz gleda dok ga jedem.


5++
[ Trick Fix @ 10.02.2015. 22:15 ] @
Citat:
Bojan Basic: Na srpskom rabarbara, i stabljika biljke nije ni blizu slatke već je izrazito kisela. :)


Nisam verovao ali je tako,

Da ta "motka" raste pored ograde u bašti na selu u Vojvodini !

I uspeva da opstane,
[ 93 Stefan @ 25.02.2015. 22:23 ] @
Evo argument protiv GMO koji nema veze sa GMO, a niko ga nikada neće oboriti:
Mehanika fluida i termodinamika su nauke koje se tiču mnogo manje komplikovanih stvari u odnosu na ovo. Tačnije totalno prizemnih stvari. Svaki živi sistem je mnogo komplikovaniji od bilo kog neživog.
Ali budući da mehanika fluida i termodinamika nisu dovršene (jer ne postoje teorijske, već samo (polu)empirijske jednačine za strujanje fluida kroz cevi i za povezivanje pritiska, zapremine i temperature), kako možemo da pričamo o ovako uzvišenim stvarima kao o stvarima koje može bilo koji naučnik da kontroliše?
Pa zar stvarno mislite da su ljudi stvoreni da se igraju sa stvarima koje su Božije?

Neke činjenice da biste stekli uvid u komplikovanost strujanja kroz cevi:
- nijedan fluid nije 100% čist, već ima bezbroj primesa: i neorganskih (metali, nemetali, metaloidi) i organskih (bakterije, virusi, raspadnuti delovi viših organizama) - kako to definisati?
- nijedna cev nije 100% glatka, već ima bezbroj malih izbočina u sebi - kako to definisati?
- vremenom se cevi oštećuju, pa se menjaju te male izbočine - kako to definisati?
- materijal od koga je zid cevi nikad nije 100% čist - kako to definisati?
Sad zamenite tu tečnost sa hranom koju jedemo, a te male izbočine sa beskonačno komplikovanom DNK, pa vidite.

Da ne budem isključiv, ovakav argument se odnosi i na psihologiju, ne samo na genetsko inženjerstvo.
[ Ivan Dimkovic @ 26.02.2015. 11:26 ] @
Citat:
93 Stefan
Evo argument protiv GMO koji nema veze sa GMO, a niko ga nikada neće oboriti:
Mehanika fluida i termodinamika su nauke koje se tiču mnogo manje komplikovanih stvari u odnosu na ovo. Tačnije totalno prizemnih stvari.


Da smo koristili ovakav pristup, danas ne bi znali sta je avion.

U pocetku je problem leta coveku bio potpuno neresiv, ali se polako eksperimentima i razmisljanjem sticalo znanje. Prvi pokusaji su bili ili fatalni za one koji pokusavaju ili su bili izuzetno kratki. Cak i prvi "avion" u odnosu na danasnji Mig 31 ili F-22 je beskrajno rudimentiran instrument.

Ali, uspeli smo.

Situacija sa genetskim modifikacijama danas je daleko odmakla od tih rudimentiranih faza letenja. I dalje smo mi daleko od imanja kompletne "big picture" ideje kako biologija funkcionise, ali odavno nismo ni na pocetku tok puta.

Najbolji primer je optogenetika - znamo kako da modifikujemo DNK neurona tako da ga ucinimo osetljivim na svetlo i da to svetlo onda koristimo za "spijuniranje" koda (a po nekad i "ubacivanje" nasih instrukcija) kojim neuroni komuniciraju.

To je daleko od vestine prirode u oblikovanju mehanizama ali je takodje daleko i ond neznanja. Mozda smo cak negde i na pola dugog puta - u svakom slucaju, nismo na pocetku. Koliki je stvarno put, to cemo znati samo ako nastavimo da se krecemo po njemu.

Citat:

Svaki živi sistem je mnogo komplikovaniji od bilo kog neživog.


To je samo pitanje vremena kada nece vise biti tacno.

Kompleksnost elektronike je i dalje jako daleko od kompleksnosti visih organizama.

Ali najjednostavnijeg jednocelijskog organizma? Cak i ako uzmemo za to da je neophodno simulirati svaki molekul, to je vec sada unutar mogucnosti paralelnih racunara danasnjice.

Mycoplasma genitalium ima 525 gena i DNK koja se sastoji od nesto manje od 600 hiljada baznih parova.

2012-te godine je kompletan Mycoplasma genitalium organizam modeliran na racunaru na molekularnom nivou. Uz pomoc 128 procesorskih jezgara je za jedan ciklus deljenja celije bilo potrebno 10 sati simulacije.

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3413483/

Ukoliko se nastave trendovi rasta snage racunara, za nekoliko decenija ce sigurno biti moguce simulirati komplikovane jednocelijske organizme a mozda cak i neke najjednostavnije visecelijske na nivou atoma.

Naravno, izmedju modeliranja grupe molekula i razumevanja visih, emergentnih, fenomena postoji jako veliki jaz i jako puno toga sto ce morati biti nauceno i otkriveno.

Ali, jedini nacin da se to uradi je da se RADI a ne da se stoji i kaze "woooooho, ala je komplikovano" - takav stav nas nigde ne bi doveo.

Citat:

Pa zar stvarno mislite da su ljudi stvoreni da se igraju sa stvarima koje su Božije?


Da.

Mi smo stvoreni, evoluirali, sta god ti vise odgovara - sa telom i mozgom koji nam omogucava da menjamo svet oko sebe, stvaramo nove stvari i radimo na razumevanju sveta oko sebe.

Ne bi smo imali tu stvar unutar lobanje da necemu ne sluzi.

Za mirisanje cvetica i prezivanje trave bi nam bilo dovoljno nekoliko grama mozga, par miliona nervnih celija umesto kilograma sa preko 100 milijardi istih.

Ali priroda nam je omogucila da svet vidimo i sa radarom koji smo stvorili, analiziramo ga sa kompjuterom koji smo napravili, dala nam mozak koji moze da smisli jednacine koje opisuju svet u kome postojimo i da sa njima napravimo nove stvari koje nisu ni postojale pre nas na ovoj planeti.

Tako da, odgovor na tvoje pitanje je definitivno: da.

Da je priroda imala neke druge prioritete, danas bi smo jos plutali na vodi vrseci fotosintezu.
[ 93 Stefan @ 01.03.2015. 16:28 ] @
Ivane, ja sam godinama na ovom forumu i viđao sam da komentarišeš na raznim temama o kojima nisi mogao da imaš dovoljno duboka znanja. Ti si očigledno pročitao na internetu dosta informacija, ali mislim da bi sam sebi morao da priznaš da ti ne znaš skoro ništa o termodinamici i mehanici fluida o kojima sam ja pričao. Ti si programer (verovatno dobar) i načitan čovek, ali moramo da priznamo svoje granice. Evo ja ne znam ni o programiranju skoro ništa, a o genetici posedujem osnovna znanja (iz srednje i zato što sam hteo da uložim sate da se informišem o tome). Zato sam se ja zadržao na analogiji, protiv koje ti nisi izneo nijedan argument. Ti si nam iznosio neke uopštene, maglovite prikaze, ali nisi uzeo nijednu od mojih rečenica i rekao zašto je netačna, tako da ako budeš hteo da nastavimo razgovor, prvo pobi bilo koju od rečenica koje sam izneo u vezi termodinamike i mehanike fluida, pa ćemo nastaviti razgovor. Ja sam sada student, ali se celo moje buduće zanimanje zasniva na termodinamici i delom na mehanici fluida, pa posedujem znanja na osnovu kojih mogu da iznesem svoja zapažanja.

Citat:
Ivan Dimkovic: Da smo koristili ovakav pristup, danas ne bi znali sta je avion.

Nisi napisao kakav pristup? Iznošenje mišljenja? Ja koliko znam svi cenimo (i ti bi trebao da ceniš) Sokrata koji je rekao: "Ja znam da ništa ne znam", pa ipak niko ne govori kako bismo mi bili primitivni da smo ga slušali.

Citat:
Ivan Dimkovic: U pocetku je problem leta coveku bio potpuno neresiv, ali se polako eksperimentima i razmisljanjem sticalo znanje. Prvi pokusaji su bili ili fatalni za one koji pokusavaju ili su bili izuzetno kratki. Cak i prvi "avion" u odnosu na danasnji Mig 31 ili F-22 je beskrajno rudimentiran instrument.

Ali, uspeli smo.

Ovde se vidi da pričaš o stvarima o kojima ne znaš ništa. Trebao si da pogledaš da ja nisam pričao o uređajima, nego o zakonima. Ja nisam rekao da sa postojećim (polu)empirijskim jednačinama ne može da se napravi veoma komplikovan uređaj. Ja sam rekao da se koriste (polu)empirijske jednačine, i ta činjenica stoji. Kad budeš otvorio neku knjigu iz ovih oblasti, moći ćeš da se uveriš.

Citat:
Ivan Dimkovic: Situacija sa genetskim modifikacijama danas je daleko odmakla od tih rudimentiranih faza letenja. I dalje smo mi daleko od imanja kompletne "big picture" ideje kako biologija funkcionise, ali odavno nismo ni na pocetku tok puta.

Najbolji primer je optogenetika - znamo kako da modifikujemo DNK neurona tako da ga ucinimo osetljivim na svetlo i da to svetlo onda koristimo za "spijuniranje" koda (a po nekad i "ubacivanje" nasih instrukcija) kojim neuroni komuniciraju.

To je daleko od vestine prirode u oblikovanju mehanizama ali je takodje daleko i ond neznanja. Mozda smo cak negde i na pola dugog puta - u svakom slucaju, nismo na pocetku. Koliki je stvarno put, to cemo znati samo ako nastavimo da se krecemo po njemu.

Dobro, ovde se vidi da si čitao o tim stvarima. Ja nemam pojma o optogenetici, čak prvi put čujem za nju. Ali činjenica da kažeš da smo na "pola dugog puta", samo pokazuje da ti em preuveličavaš naša trenutna znanja, em podcenjuješ komplikovanost ove tematike. Treba paziti iz kojih se izvora usvajaju informacije, to je jedan od osnovnih problema sa internetom i informisanjem na njemu.
Citat:
Ivan Dimkovic: To je samo pitanje vremena kada nece vise biti tacno.

Kompleksnost elektronike je i dalje jako daleko od kompleksnosti visih organizama.

Ali najjednostavnijeg jednocelijskog organizma? Cak i ako uzmemo za to da je neophodno simulirati svaki molekul, to je vec sada unutar mogucnosti paralelnih racunara danasnjice.

Mycoplasma genitalium ima 525 gena i DNK koja se sastoji od nesto manje od 600 hiljada baznih parova.

2012-te godine je kompletan Mycoplasma genitalium organizam modeliran na racunaru na molekularnom nivou. Uz pomoc 128 procesorskih jezgara je za jedan ciklus deljenja celije bilo potrebno 10 sati simulacije.

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3413483/

Ukoliko se nastave trendovi rasta snage racunara, za nekoliko decenija ce sigurno biti moguce simulirati komplikovane jednocelijske organizme a mozda cak i neke najjednostavnije visecelijske na nivou atoma.

Naravno, izmedju modeliranja grupe molekula i razumevanja visih, emergentnih, fenomena postoji jako veliki jaz i jako puno toga sto ce morati biti nauceno i otkriveno.

U prvom delu opet podcenjuješ stvari, što sam i pre naveo. Savetovao bih ti da kreneš da se informišeš o strukturi ćelije i uopšte o organizmima. Pa nadam se da je barem drugima očigledno da se elektronika upoređuje ne sa živim organizmima, nego sa ćelijama nervnog sistema, koje se i razmnožavaju i regenerišu i šta sve ne rade.
Što se tiče drugog dela. Ti si programer, i razumem da ne znaš šta znači model, pošto se sa time nisi sretao u svojoj karijeri. Model je slika stvarnosti. Pri izvođenju modela se izvršavaju mnogobrojne aproksimacije (pojednostavljenja, eto kad smo već kod ovoga, skoro cela hemija se zasniva na aproksimacijama) da bi se dobile neophodne jednačine, i tek kada se to uradi, dalje se daje programerima da to šta im se da prekucaju u programski jezik. Na ovo neće uticati presudno snaga računara, pošto su oni tek poslednji segment u celom procesu. Potrebno je odrediti sve šta je neophodno uneti u model, a to predstavlja bitan deo ovog procesa. Naročito pošto najveći problem predstavlja nemogućnost definisanja svih uticaja.
Ako mi neko ne veruje, neka pogleda koliko su neprecizni modeli koji se koriste za predviđanje vremenske prognoze. Za dan unapred ne mogu da se predvide najobičnije stvari. Eto i to spada pod mehaniku fluida.
Citat:
Ivan Dimkovic: Da.

Mi smo stvoreni, evoluirali, sta god ti vise odgovara - sa telom i mozgom koji nam omogucava da menjamo svet oko sebe, stvaramo nove stvari i radimo na razumevanju sveta oko sebe.

Ne bi smo imali tu stvar unutar lobanje da necemu ne sluzi.

Za mirisanje cvetica i prezivanje trave bi nam bilo dovoljno nekoliko grama mozga, par miliona nervnih celija umesto kilograma sa preko 100 milijardi istih.

Ali priroda nam je omogucila da svet vidimo i sa radarom koji smo stvorili, analiziramo ga sa kompjuterom koji smo napravili, dala nam mozak koji moze da smisli jednacine koje opisuju svet u kome postojimo i da sa njima napravimo nove stvari koje nisu ni postojale pre nas na ovoj planeti.

Tako da, odgovor na tvoje pitanje je definitivno: da.

Da je priroda imala neke druge prioritete, danas bi smo jos plutali na vodi vrseci fotosintezu.

Početak je tačan. Samo problem je što i životinje imaju telo i mozak, pa ih koriste samo za ono za šta su i namenjeni. Njihovo je prvenstveno da preživljavaju, da se razmnožavaju, jedu,... Ljudi su što se toga tiče iznad životinja, i naše jeste da menjamo svet oko sebe, stvaramo nove stvari i radimo na razumevanju sveta oko sebe. Taj posao je ostavljen ljudima. Ali problem je što se ljudi uzdižu iznad čoveka i pokušavaju da se igraju Boga. Vidiš, nijedna životinja ne pokušava da se igra čoveka, one rade ono šta im je ostavljeno.
Bilo je očigledno da ćeš ti odgovoriti na moje pitanje sa "da". Ali evo pogledajmo šta je jedan od najvećih naučnika svih vremena (po meni najveći naučnik zbog primenljivosti onoga što je izmislio) Isak Njutn rekao: "He who thinks half-heartedly will not believe in God; but he who really thinks has to believe in God." Dakle, niko od nas nikada neće moći da se poredi sa Njutnom, tako da je očigledno da ni sa jednim argumentom njega ne možeš da podceniš.
Evo, kad smo već kod uzvišenosti razmišljanja da spomenem ako nekog zainteresuje. Ja sam čitao veliki broj naučnih knjiga, i tvrdim da ni u jednoj od tih knjiga nisam prepoznao takvu pamet i uzvišenost kakva postoji u bilo kojoj knjizi od Svetog Nikolaja Velimirovića. Ko misli da lupam neka potraži na internetu bilo šta što je on napisao i sam će videti. Nakon toliko potrošenog vremena na razne stvari na internetu, svako može da odvoji pet minuta i na ovo.

Šta da kažem za kraj, pa i pre nekoliko hiljada godina su ljudi gledanjem oko sebe mogli da shvate kolika su sve čuda oko njih. Sve je toliko složeno i harmonično, da im je to bilo dovoljno (ako malo počnu da razmišljaju oko toga, kako je rekao Njutn) da shvate da postoji nešto više od obične materije i slučajnosti.

I samo da napomenem što se tiče mogućih budućih komentara. Ono šta neko kaže se pobija sa argumentima i to treba da izgleda ovako:
"blabla bla" - to nije tačno jer je bla ustvari blablabla.
Ako neko krene da ismeva nečije argumente tako što je sarkastičan ili im se ruga, to radi zato što se na taj način kod ljudi uključuje deo mozga koji je rezervisan za podsmeh, i tada ne može da radi deo mozga rezervisan za kritičko razmišljanje kod onih koji slušaju argumentovanu raspravu.
[ Ivan Dimkovic @ 01.03.2015. 17:28 ] @
Citat:
93 Stefan
Ovde se vidi da pričaš o stvarima o kojima ne znaš ništa


Apsolutno se slazem da ne znam skoro nista. Prakticno nista ako se uzme kolicina saznanja koje imamo danas kao covecanstvo.

Medjutim znam, sasvim sigurno, da je jedini nacin da se sa nicega pomaknemo na "nesto vise od nicega" konkretno istrazivanje i rad, bavljenje problemom. U kontekstu genetike, to istrazivanje i rad zahteva i proizvodnju genetski modifikovanih organizama.

Koliko god malo mi znanja imali danas o tome, to je i dalje mnogo vise od znanja koje smo imali pre nego sto smo to poceli da istrazujemo.

Stavise, dosadasnje istrazivanje na tom polju je proizvelo rezultate korisne za drustvo - konkretna velicina ili bitnost tih rezultata je subjektivna stvar, ali genetika danas nema problem sa nalazenjem finansiranja i talenata koji ce njom da se bave.

Neka svako izvuce svoj zakljucak zasto je tako.

Citat:

Ako mi neko ne veruje, neka pogleda koliko su neprecizni modeli koji se koriste za predviđanje vremenske prognoze. Za dan unapred ne mogu da se predvide najobičnije stvari. Eto i to spada pod mehaniku fluida.


Koliko god neprecizni modeli vremenske prognoze bili, oni su i dalje bolji od nemanja nikakvih modela.

Ta takva vremenska prognoza je danas neprocenjiva, recimo, u avijaciji, poljoprivredi itd... sto je, opet, dokaz da su modeli, uprkos svojim inherentnim limitima, korisni - do te mere da ni ta grana nauke nema problem za nalazenje talenata za dalje istrazivanje.

Sustina je da jedini nacin da ti modeli postanu bolji je dalje istrazivanje i bavljenje tim modelima, a ne kacenje rukavica o kuku zato sto je priroda "previse komplikovana".

Citat:

Dobro, ovde se vidi da si čitao o tim stvarima. Ja nemam pojma o optogenetici, čak prvi put čujem za nju. Ali činjenica da kažeš da smo na "pola dugog puta", samo pokazuje da ti em preuveličavaš naša trenutna znanja, em podcenjuješ komplikovanost ove tematike. Treba paziti iz kojih se izvora usvajaju informacije, to je jedan od osnovnih problema sa internetom i informisanjem na njemu.


Uopste mi nije cilj da preuvelicavam nasa trenutna znanja. Optogenetika je samo jedan primer korisne discipline koja moze da zahvali svoje postojanje upravo zbog spremnosti i zelje da se razume genetika i konkretnim rezultatima koji je cine upotrebljivom na danasnjem nivou.

Postoji jos mali milion pod-disciplina koje svoje postojanje mogu da zahvale cinjenici da smo poslednjih 50 godina proveli u radu na genetici.

To nije nikakva konstatacija neke apsolutne "velicine" ili "potpunosti" znanja vec samo konstatovanje da napredak cinimo, konkretan i koristan napredak u odnosu na stanje znanja koje je postojalo ranije.

I bivanje na pola ili 1/100 puta je bolje nego stajanje u mestu.

Citat:

Ako neko krene da ismeva nečije argumente


Nije mi ni najmanja namera da ismevam necije argumente - ako si moj post tako razumeo, izvinjavam se.

Citat:

Evo, kad smo već kod uzvišenosti razmišljanja da spomenem ako nekog zainteresuje. Ja sam čitao veliki broj naučnih knjiga, i tvrdim da ni u jednoj od tih knjiga nisam prepoznao takvu pamet i uzvišenost kakva postoji u bilo kojoj knjizi od Svetog Nikolaja Velimirovića.


Mislim da si jedini ti na ovoj temi ko pominje nekakvu uzvisenost.

Ako ti je literatura Nikolaja Velimirovica izvor pameti, to je sasvim u redu - ali nekim drugim ljudima je, recimo, rad Crick-a i Watson-a izvor pameti i inspiracija za njihov rad.

Zivi i radi i pusti druge da zive i rade.

Ovo je slobodno drustvo - ako ne zelis, mozes ceo zivot proziveti a da sa genetikom nemas nikakve veze. Naravno, zbog korisnosti i rezultata neke discipline, kao sto je genetika, moze da se desi da u jednom momentu to postane prakticno neizostavan deo svakodnevnog zivota, kao sto je danas elektricna energija - tako mozda u buducnosti i genetske modifikacije postanu deo svakodnevnog zivota.

Na zalost, to je neminovan rizik zivota u drustvu, neke stvari u drustvu nisu uvek po volji svakog pojedinca. Ja bih voleo da ostane da postoji izbor i za ljude koji ne zele GMO proizvode i nadam se da ce tako ostati.

[Ovu poruku je menjao Ivan Dimkovic dana 01.03.2015. u 18:47 GMT+1]
[ yolja624 @ 01.03.2015. 17:34 ] @
@ 93 Stefan
au koliko pisanije... jel to doktorska disertacija? Srecom, o temi niko od nas BLAGOG pojma nema pa tako da ne ocekujem neko argumentovano pisanje. Pohvala za trud, meta promasena za milion kilometara!

Nego, zanimljivo je jedno drugo pitanje: Kako je to moguce da se timovi "pro" i "kontra" uvijek sastoje od istih sagovornika?
Kako to da su uvijek jedni te isti "lijevo" ili "desno"? Dal je poenta cijele price sukob misljenja na "drugom nivou" nego se sve to zamotava u pricu o "zdravoj hrani"?

Ovo i nije pitanje, vise opservacija. Ne treba pojasnjenje.
[ entropy @ 24.04.2015. 22:54 ] @
Citat:
vladd:
Ono sto sam "selektovao" u informacijama koje sam cuo(posto me pamcenje velike kolicine detalja iz te oblasti bas i ne zanima) je upravo odredjen stepen opasnosti od doticnog "agresivnog" segmenta gena.

Koji u GMO biljci ima svoju funkciju, korektnu ili ne, to nije ni bitno, vec j problem kod unosa doticne biljke u ljudski organizam..Koliki nivo napada na genom coveka moze da ima doticni "agresivni deo"..

E tu nastupa mrak..

Niti bas razumem mehanizme, niti mi "kolicina" deluje dramaticna, s tim, sto ne poznajem bas ni genetsku "kominikaciju"(iako sam zadovoljan sto znam da postoji:)) da bih imao sopstvenu ocenu stanja tog sistema..

Uopstene, ili populisticke price su jako daleko od relevantnih detalja, koji bi mogli da posluze za (nekakvu)ocenu, ali i bas sa tim detaljima se manipulise ili zataskava...neko realno stanje...ko ce ga znati koliko realno..


Mozda se ide na varijantu da ce genetske promene biti specificne ili izbegnute na ljudima, a ako se pojave u buducnosti..eto prilike za industriju "genetskih korekcija":)



Fiziologija digestivnog trakta i način digestije hrane i njen transport kroz intestinalnu barijeru je takav da ovo o čemu govoriš nema nikakvu osnovu.
DNK materijal iz hrane se u digestivnom traktu pod dejstvom enzima pankreasa razlaže na mononukleotide i samo oni i prolaze intestinalnu barijeru i ulaze dalje u organizam. Tako da je potpuno nebitna stabilnost unetih DNK framgenata jer stabilni ili ne bivaju razloženi na osnovne elemente. Prenošenje čitavog lanca DNK ili čak celog gena izazvalo bi snažnu imnunu reakciju već pri prvom unosu bilo koje hrane ne vezano da li je GMO ili ne.
Isto važi i za proteine. Protein se u digestivnom traktu razlaže na aminokiseline i tek one prolaze crevnu barijeru. Tako da nema bukvalno nikakve razlike da li su te aminokiseline činile polipeptidni lanac GMO ili ne GMO hrane. Ukoliko se desi da čitav lanac proteina prođe crevnu barijeru (moguće u nekim slučajevima pinocitozom) nastaje alergija na tu vrstu proteina zbog imunog odgovora organizma.


[ superbaka @ 25.04.2015. 07:24 ] @
slazem se sa svim sto je napisao @entropy, a ono sto mogu da dodam je da problem moze nastati samo u ekspresiji nekog gena... npr, neki modifikovani gen moze da proizvodi neki molelul manje molekulske mase u biljci, koji nakon konzumacije moze da prodje nesmetano kroz crevnu barijeru, i da ima neku (recimo negativnu) funkciju u organizmu... i to je deo gde mozemo da diskutujemo o potencijalnoj stetnosti GMO tj, mogucim zloupotrebama...
[ milan jaric @ 25.04.2015. 10:29 ] @
Nisu ljudi inovatori u genetickom inzenjeringu kakvim ga danas znamo, mi jos uvek samo kopiramo prirodu.

Genetski inzenjering biljaka pociva na jednom mocnom alatu, cudom taj alat je potpuno prirodna bakterija koju smo krstili agrobacterium. Ona je ta koja uradi najveci posao genetske modifikacije i introdukcije novih gena.

Koriste se i virusi, virusi koji sami po sebi poseduju sav alat i da se tako izrazim iskustvo za taj posao genetskog inzenjeringa. Mi im samo podvalimo grugi gen koji oni ugrade.

Introdukcija stranih gena nije cesta u prirodi, ali nije ni retka. Bas zato to postoji organizmi kao virusi i bakterije koje prirodno nesto seku i dodaju u genome brugih vrsta, desi se da gene i izmesaju medju vrstama.

Unos proteina i nukleinskih kiselina kroz nas intestinalni trakt je po definiji takav da se oni prvo razloze na sastavne elemente , ali nije uvek tako. Postoje izuzeci kako slucajni , tako namerni pa neki proteini ili fragmenti dna mogu biti uneseni pre potpune digestije. Ipak to se stalno desava, pa eto zivi smo.

Problem sa gmo poljoprivredom je pre svega ekoloski. Ostali problemi su vise u sferi medija, nego sto su dokazani naukom. To ne znaci da nece biti dokazani, ali za sada nema argumenata
[ entropy @ 25.04.2015. 23:45 ] @
Citat:
superbaka:
slazem se sa svim sto je napisao @entropy, a ono sto mogu da dodam je da problem moze nastati samo u ekspresiji nekog gena... npr, neki modifikovani gen moze da proizvodi neki molelul manje molekulske mase u biljci, koji nakon konzumacije moze da prodje nesmetano kroz crevnu barijeru, i da ima neku (recimo negativnu) funkciju u organizmu... i to je deo gde mozemo da diskutujemo o potencijalnoj stetnosti GMO tj, mogucim zloupotrebama...


Ali opet geni proizvode isključivo proteine koji nisu male molekularne mase. Ne vidim način kako bi modifikovan gen proizvodio nešto što je male molekularne mase?
Sa druge strane kod kalamljenja imaš još veću modifikaciju pa bi po toj logici najopasnije bile NEGMO biljke.
[ superbaka @ 26.04.2015. 08:31 ] @
da, u pravu si, potpuno sam zaboravio taj deo genetike...
[ Ivan Dimkovic @ 29.04.2015. 16:11 ] @
Obrisao sam poruke koje su otisle u potpuni off-topic.

Tema je GMO organizmi u ljudskoj ishrani, a ne filozofska ili religiozna rasprava u vezi termina stvaranja.

Za one koji su zainteresovani za raspravu koja zadire u filozofiju, predlazem otvaranje nove teme na drugom podforumu. Za religioznu diskusiju, postoje mnogo adekvatniji forumi van ES/EM-a na kojima se takva diskusija moze razvijati.
[ Diskriminanta @ 29.04.2015. 20:55 ] @
Citat:
Ivan Dimkovic
Tema je GMO organizmi u ljudskoj ishrani, a ne filozofska ili religiozna rasprava u vezi termina stvaranja.

Slažem se, ali ne i sa izjavama koje su u principu pogrešne. Sve se može i mora reći na ispravan način.
[ moknarb @ 13.04.2016. 13:44 ] @
GMO je otrov: Sud u Parizu prihvatio rezultate profesora Seralinija

Sve vrste genetski modifikovanih organizama (GMO) su otrovne kako za ljude, tako i za životinje. Ova vest je kao bomba odjeknula u Parizu, a preneo ju je nemački portal Infokop. Sud u francuskoj prestonici prihvatio je rezultate hrabrih istraživača, na čijem čelu je bio profesor Žil-Erik Seralini, koji su došli do ovih užasnih saznanja.



[ brainbuger @ 14.04.2016. 16:05 ] @
Code:
Sve vrste genetski modifikovanih organizama (GMO) su otrovne kako za ljude, tako i za životinje. Ova vest je kao bomba odjeknula u Parizu. Sud u francuskoj prestonici prihvatio je rezultate hrabrih istraživača...


Na stranu rasprava o tome da je li neko protiv GMO, ali ovako prenošenje vesti je tipičan primer kako se nastaje konfuzija i sukob oko GMO.

Prvo, ni jedan sud ne donosi generalne presude tipa "Sve vrste GMO su otrovne". Tako nešto ne postoji u pravosudju.

Drugo, kada Seralini ili bilo ko objavi rezultate svog naučnog istraživanja, ti razultati bi trebalo da imaju eksperimentalnu proveru, zbog toga se i objavljuju u naučnoj zajednici unutar koje ima još mozgova sličnih Seraliniju koji ocene da li ideja ima smisla, i onda pokušaju da ponove testove i urade slične eksperimente i potvrde da li je priča tačna ili ne. Ne postoji sud koji kaže "ova studija jeste tačna ili ne". Ako Seralinijev rad ima vrednost i otkriva genetičarima nove podatke o GMO koje još niko nije otkrio, sve što treba da uradi jeste da ga publikuje i omogući drugima da ga provere. Vreme će svoje odraditi.

Treće, ako pročitamo vest, onda vidimo šta je zapravo to sud u Parizu presudio:

Citat:
On 6 November 2015, the High Court of Paris indicted Professor Marc Fellous, former chairman of the French Biomolecular Engineering Commission, for “forgery” and “the use of forgery,” in a libel trial he lost to Prof Séralini. The penalty will be decided sometime in 2016.

Citat:
...Fellous had used or copied the signature of a scientist without his agreement in order to argue that Séralini and his co-researchers were wrong in their re-assessment of Monsanto studies


Dakle, sve što je sud presudio je to da je osoba A (Fellous) falsifikovala potpis nekog naučnika u cilju da bi pokazala da osoba B (Seralini) greši u svojim istraživanjima. Od ovoga je negde na nekom blogu ili forumu neko napravio vest da je nekakav Sud u Parizu proglasio Seralinijevom velikom pobedom protiv Monsanta. A autor gornjeg posta verovatno uradio copy-paste sa ciljem da omasovi plamen revolucije koji se digao u Francuskoj.

Da ne bude zabune, Seralinijev naučni rad i njegovi eksperimenti toksičnost kod pacova zaslužuju pažnju (pogledati ovde o čemu je zapravo reč). Ako ništa drugo, pomoći će nauci da više sazna o GMO. Ali od širenja netačnih vesti i paničenja o GMO apsolutno nema neke veće koristi. Čak se pravi i kontra-efekat, u smislu da ljudi koji možda i imaju nekih nejasnoća i nesuglasica o GMO ipak odlučuju da ignorišu svoju radoznalost jer prosto ne žele da budu u taboru sa Telibanima koji bi da se opašu dinamitom i ulete u Monsanto.