[ ouros @ 28.04.2002. 09:09 ] @
Za sve one koji su zeleli da znaju a plasili su se da pitaju :)

Dosta vas stalno prica o zapadnom nacinu skolovanja a da nikada nisu bili ili videli svojim ocima sve prednosti i mane istog. Prica ce prevashodno biti namenjena Americkom nacinu skolovanja na Univerzitetima. Ovaj tekst ukoliko smatrate zanimljiv mozete da pokazete svojim profesorima, pa mozda oni nesto i promene i ucine vam nastavu koliko toliko kvalitetnijom.

Pa da pocnemo. Ja cu svoju pricu bazirati na Kalifornijskim Univerzitetima, ali isto je i za ostale, samo su skracenice malo drugacije.

U Americi postoji vise vrsta Univerzita. Oni se dele na:
- drzavne ( California State University = CSU )
- public ( University of California = UC )
- private
- instituti

Vecina vas se odma verovatno zapitala a gde su tu college-i. Najprostiji nacin da se objasni pojam college-a je da to shvatite kao neku visu skolu posle koje se transferujete (prebacujete) na univerzitet. Vecina ljudi izabere college prvo jer je dosta jeftiniji i na njemu zavrse ne strucne casove tipa matematika, fizika, hemija, general education ... ali o casovima kasnije.

Posle zavrsene 2-3 godine college-a, vi se odlucujete za jedan od Univerziteta u zavisnosti od vaseg proseka, novcanih mogucnosti ...

Ali za sta se odluciti ?

Sta god da odaberete od prve 3 opcije necete pogresiti. Cetvrta opcija (instituti) su tipa 2-3 godisnjih kurseva, koji vam daju sertifikate, ali sa njima mozete samo da fizikalisete. Znaci od toga nema neke vajde sem ukoliko ne vidite sebe kao kasnije uspesnog coveka.

Pa u cemu je onda razlika ?

Drzavni univerziteti nisu losi ko sto neki znaju vrlo cesto da kazu. Naprotiv oni imaju svoje prednosti a i mane. Na drzavnim univerzitetima, broj studenata po predmetu je negde oko 30-40, za strucne predmete, a penje se do 120 otprilike za opste predmete (general education = GE). Vecina profesora ako ne i svi, imaju dugo godisnje iskustvo u Industriji, narocito u vojnoj. To su sve profesori sa doktoratima i predavanja su izuzetno kvalitetna. Naravno nisu ni svi drzavni univerziteti podjednako dobri.

S druge strane, imate public univerzitete, verovatno nama poznatiji kao Berkley, UCLA ... Godisnje finansiranje koji ti univerziteti dobijaju su za nas ne zamislivi. Prednost ovih univerziteta je pre svega u zvucnosti imena, koliko se para ulaze u research i tehnologiju ... Profesori su izuzetno dobri, vecina je izdala po nekoliko naucnih radova, knjiga ... Mana je sto vecina tih istih profesora ne drzi predavanja svojim studentima vec to obicno rade TA's (Teacher Assistants), znaci studenti na svojim magistarskim ili diplomskim studijama. Broj studenata po predavanju je oko 200-400 u zavisnosti od predmeta. Znaci nesto slicno nasem faksu.

Privatni univerziteti, sama vam rec kaze. To su univerziteti koji imaju takvu tehnologiju i nacin predavanja da mozete samo da sanjate o tome. Primera radi (University of Southern california = USC): bili ste na predavanju ali niste bas lepo ukapirali sta je profesor hteo da kaze, mozete da odete kuci, i da pogledate WebCast predavanja, cak nemorate ni da idete na predavanja, jer mozete da ih pratite LIVE od kuce.

Uniti, casovi, kako i sta ?

U Americi svaki cas vredi odredjen broj kredita (unit-a). Da bi ste diplomirali treba vam odredjen broj unita (casova). E sad za razliku od naseg skolovanja gde se vecim delom GE casovi uce u srednjim skolama u Americi je malo drugacije.

Znaci kad krenete u prvu godinu, dobicete listu casova koje MORATE da zavrsite i listu casove GE's od kojih morate da izaberete negde od 15 do 30 casova. To su casovi tipa biologija, marine biology, istorija, geografija, muzicko, umetnost, knjizevnost, komunikacije, retorika ... da ne nabrajam.

Posto je ovo dosta opsirna tema vezacu se za nas najznacajnije stvari. Znaci koga zanimaju kompjuteri, elektronika na pravom su mestu :)

Kad upisete fakultet ne morate istog trenutka da se odlucite sta ce te da studirate. U Americi vam daju vremena da se odlucite i zato vas forsiraju da uzmete sto vise GE casova kako bi ste sebe pronasli u nekom od njih.

Posto nas ovde kompjuteri zanimaju, postoji nekoliko opcija
- BS CIS (Bachelor of Science, Computer Information Systems)
- BS CS (Bachelor of Science, Computer Science) - programiranje
- BS CE (Bachelor of Science, Computer Engineering) - hardware i software
- BS EE (Bachelor of Science, Electrical Engineering) - elektronika

U principu samo ime kaze za sta je sta. Na svu srecu dosta low level casova (prve 2-3 godine) su skoro slicni.

Znaci casove koje bi morali da uzmete bi bili:
- Calculus 1
- Calculus 2
- Calculus 3 (Multi-variable calculus)
- Linear Algebra (Computer Science majors)
- Differential Equations
- Discrete Mathematics (Computer Science majors)
- Statistics and Probability in Engineering (CS, CE, EE)

- Physics 1 (Mechanics)
- Physics 2 (Heat and Optics)
- Physics 3 (Electricity and Magnetism)

- General Chemistry (CE, CS, EE ali zavisi od Univerziteta)

- English 1 (Critical thinking)
- English 2 (Literature)
- Speech (retorika)

- General Education casovi - ovo je ogromna lista casova, ali verujte mi ima dosta toga. Podeljeno je u 5 grupa i iz svake grupe mora da se uzme odredjen broj casova.

Necu ulaziti u detalje, koga bas zanima neka pita.

Vrlo vazna stvar. Kad ste primljeni na univerzitet, dosta puta zna da se desi da vam kazu da univerzitet traje 4-5 godina,ali da ga vi zavrsavate malo duze, jer zbog vrlo cestih promena u ovom field-u casovi se menjaju dosta cesto.

Neki od strucnih casova za Computer Science bi bili:
- C
- C++
- Data Structures with C++
- Advance Data Structures with C++
- JAVA
- Data Structures with JAVA
- Assembler
- Algorithms
- Object Oriented Programming
- Compilers
- Operatin Systems Programming
- Networking
- TCP/IP
- Digital Logic
- Hardware and Software Design
- Artificial Intelligence
..... (ima tu jos dosta toga. u zavisnosti sta vas tacno zanima)

Za Computer Engineering:
- C
- C++
- Data Structures with C++
- Advance Data Structures with C++
- JAVA
- Assembler
- Elektronika 1..4
- Digital Signal Processing
- Digital Communication Systems
- Digital Logic
- Computer Engineering 1..3 (x8086, Pentium III+, RISC)
- Networks
- TCP/IP
- Design of Materials in Engineering
- Electromagnetic Fields and Applications
- Microcomputer Applications
- Microprocessors Applications and Design
...... (ima jos toga)

Na kraju zavrsene 4-te godine, vecina casova u petoj su Senior Project casovi. To su obicno casovi koje imate godinu dana i za to vreme treba da dizajnirate nesto sto niko nije uradio pre vas. Znaci hands-on experience (barem kod mene na Univerzitetu). Da napomenem da je neki prosek studiranja oko 5.0 - 6.5 godina


Sad ono vazno - kako nastava izgleda ?

KAd profesor dodje na nastavu, svaki student dobije odstampanu stranu/stranice njegov plana rada (syllabus). Tu pise njegove ime, broj telefona, office hours ... koje knjge da kupite, sta ce vam trebati od materijala ... sta ce te uciti i ono najvaznije nacin ocenjivanja-bodovanje.

Ameri su strasno striktni sto se toga tice. Ovde nema jao profesorka, pas mi umro nisam se spremio i tako tih gluposti, ili kao mama ce me tuci ako ne budem odlican, jel mozete da mi prepravite ocenu. Ovde je sve na poene.
Znaci od
90 - 100% = A
80 - 89% = B
70 - 79% = C
..

znaci mozete da imate 89.9% i dobicete B. Znaci morate konstantno da radite. Mnogi kazu kako je lako, o samo domaci i to je to. Cinjenica je da je americko skolovanje bazirano na nenormalnim kolicinama domacih zadataka i pisanja research paper-a. Bar cete nauciti da pisete :)
U toku semestra imate jedan ili vise testova. Svaki test nosi odredjen broj poena, i sve je to dokumentovano u syllabusu, tako da na kraju profesor ne moze da kaze ja sam se salio ili tako nesto.

Na kraju svakog semestra imate final exams. To su ispiti iz predmeta koje ste imali celog semestra, i gradivo je od pocetka do kraja. Obicno ti testovi nose vise poena nego obicni. Ali ce se trud na kraju isplatiti.

Dosta su strogi oko prepisivanja, i nepostovanja copyrights-a i tako tih stvari. Budu li vas uhvatili da prepisujete, automatski vas izbacuju sa univerziteta, i tesko da ce te biti igde primljeni. Isto vazi ukoliko kopirate tudji research paper i stavite svoje ime.
Znaci nije ko kod nas.
Dobra stvar je sto posle prvog semestra naviknete na to, i vise vam nepada na pamet. Znate da ste vi to uradili, i to je vase.

Sto se testova tice, neki izgledaju ko nasi, neki su multiple choice, znaci pitanje sa ponudjenim odgovorima. Verujte na rec, ti testovi su tezi nego ovi obicni.

Nadam se da nisam nista zaboravio i da vam je ovaj tekst dosta pomogao bar da vidite razlike u nacinu skolovanja i ako imate zelju da probate da promenite nesto kod vas u skolama (srednje ili fakulteti).


Pozdrav svima
Uros
[ Zoran Rašković @ 28.04.2002. 22:23 ] @
E Uroshe, super je :)

Ko ti je dao ideju da ovo napises?
[ nemesis @ 29.04.2002. 23:37 ] @
Citat:
ouros:
Za sve one koji su zeleli da znaju a plasili su se da pitaju :)


sjajan text ...
:) .. neke me nijanse zanimaju ...
negde sam prochitao da postoje vojni koledzi .. tipa ...
u vojsci-si .. e sad pored toga shto si vojak idesh u shkolu ...
eajde malo vishe info ..
pitam te zato shto sam prochita da imaj sistem da tipa vishe od
brigadni general nemozesh da budesh ako nemash magistraturu itd..
[ ventura @ 29.04.2002. 23:47 ] @
Vojni koledzi su veoma zajebani...


Tu mozes veoma lepo da prodjes, a mozes i da se zajebes za ceo zivot..

O cemu se radi... Ti ustvari dobijas stipendiju za koledz od vojske... (Koju naravno kroz svoj rad moras da vratis...)

Ceo fazon je u tome sto ti ides u vojsku i na koledz uporedo.. Samo sto to nije tako lako.. imas sve 'pogodnosti' celodnevnog vojnog maltretiranja, a opet sa druge strane nesmes da popustis sa ocenama...
I recimo 5 godina se cimas, stignes do 2-3 godine... I sta ces onda... Moras da vratis 'pozajmnicu'... Oni ti lepo sracunaju.. Tvoj koledz je kostao $30.000 godisnje, puta 5 godina, i ti nama batice dodjes $150,000 i slobodan si...
naravno niko nema te pare da im da (da ima nebi ni isao u vojake), i onda se opredeljuju za drugo resenje...
Da budes najobicnij vojnik 5-10 godina dok ne isplatis taj dug... a prakticno ti sa 35 godina i nemas vise sta da trazis.. tako da ostanes u vojsci do penzije...

Prilicno inteligentan sistem za navlacenje mamlaza... Oni bas inteligentni i korisni ce zavrsiti skolu u roku, dobiti kancelariju i dobru platu i ima da im puca k**** za sve... a 99% ostalih jadnika ce zaglaviti kao pesadija celoga zivota...
[ ouros @ 30.04.2002. 03:48 ] @
Ventura je u principu u pravu.
Vecina americke vojske su ljudi/momci pretezno iz low class porodica koji nemaju pare za univerzitet. Normalno nisu svi takvi ali velika vecina. Opredeljenjem za vojsku, drzava ti garantuje $50,000 za skolovanje.

Moj cimer je bio u armiji i dobio je $50,000. Odradio je vojsku -> trajala je 4 godine, a ne jednu godinu kao kod nas. Kad je zavrsio sa vojskom , krenuo je na faks, i evo ga sad ce ovaj semestar da diplomira.
On u vojsku vise ne mora da ide, Mislim uvek ce biti vezbi ili ako im treba zvace ga, ali ga nece zvati za stvari tipa Avganistan ... Koliko vidim on ce se vratiti u vojsku ali ne zbog toga sto treba da im vrati pare, vec zato sto je njemu tamo bilo super :)

Za tebe ne znam, ali ja mislim da bi se mene moji odrekli kad bi to uradio :))))
Ne savetujem ti to, plus ne znam kako ide za papire, ali ako bas hoces da ih sredis, mislim da vojska moze to da ti sredi.

Pitanje je, da li su papiri vredni tvog cimanja u vojsci ???

Uros
[ Ivan Tanasic @ 30.04.2002. 16:14 ] @
Hm, a mene zanima recimo kako bi izgledalo studirati EE i CS paralelno na istom univerzitetu (pakao? ) posto vidim da razlika u predmetima i nije bas ogromna?
[ Dragi Tata @ 30.04.2002. 17:12 ] @
Citat:
ouros:
Ventura je u principu u pravu.
Vecina americke vojske su ljudi/momci pretezno iz low class porodica koji nemaju pare za univerzitet. Normalno nisu svi takvi ali velika vecina. Opredeljenjem za vojsku, drzava ti garantuje $50,000 za skolovanje.



Generalno si verovatno u pravu, ali ja znam jednog momka našeg porekla kome je otac milioner, a on se prijavio u marince. Bio je u Avganistanu i skoro se vratio. Kad ga pitam šta mu je to trebalo, on se samo nasmeje i kaže "zajebao sam se", ali ne odaje utisak ogorčenog čoveka. Uglavnom, i kad završi te četiri godine, biće u rezervi, i ako bude neko veće cimanje (kao ono u Iraku, na primer) postoje dobre šanse da ga pozovu.
[ ouros @ 01.05.2002. 00:04 ] @
Citat:
Ivan Tanasic:
Hm, a mene zanima recimo kako bi izgledalo studirati EE i CS paralelno na istom univerzitetu (pakao? :D) posto vidim da razlika u predmetima i nije bas ogromna?


Da studiras EE i CS u isto vreme je skoro nemoguce. Mislim moguce je ali su casovi totalno drugaciji.
Da studiras CE i CS je isto tesko ali da kazemo da je moguce. Radi se o tome sto ja nisam nabrojao sve casove, a ima dosta razlike. U CE-u ti imas programiranje, ali je vise vezano za hardware programiranje, dok je u CS-u to drugacije malo.
Lakse ti je da dobijes BSCE i jos degree iz matematika, neko CE i CS.

Ako te bas zanima pogledaj casove koji se nude na univerzitetima. U jednoj od tema sam dao URL-ove od nekoliko Americkih univerziteta.

Nadam se da sam ti pomogao.
Za pocetak, dosta ti je jedan degree :))) nema potrebe za dva. Bolje idi na masters posle

Poz
Uros
[ ouros @ 01.05.2002. 00:06 ] @
Citat:
Dragi Tata:
Generalno si verovatno u pravu, ali ja znam jednog momka našeg porekla kome je otac milioner, a on se prijavio u marince. Bio je u Avganistanu i skoro se vratio. Kad ga pitam šta mu je to trebalo, on se samo nasmeje i kaže "zajebao sam se", ali ne odaje utisak ogorčenog čoveka. Uglavnom, i kad završi te četiri godine, biće u rezervi, i ako bude neko veće cimanje (kao ono u Iraku, na primer) postoje dobre šanse da ga pozovu.


Da tu si u pravu. Imam jednog druga ovde na faksu ciji su roditelji puni, ali eto on je bio u vojsci, marinci, jer je hteo da uradi nesto sam u svom zivotu , da ne zavisi od keve i caleta. Ima dosta takvih primera, ali sam vise mislio sta je uobicajeno.


[ nemesis @ 02.05.2002. 13:45 ] @
Citat:
ouros:


Citat:

Ventura je u principu u pravu.
Vecina americke vojske su ljudi/momci pretezno iz low class porodica koji nemaju pare za univerzitet. Normalno nisu svi takvi ali velika vecina. Opredeljenjem za vojsku, drzava ti garantuje $50,000 za skolovanje.


pa i ovde je to tako .. pogotovo u zadnjih 50-ak godina .. :)
iz raznoraznih wookojebina su dolazili chobani i postajali vojaci .. :)

Citat:

Moj cimer je bio u armiji i dobio je $50,000. Odradio je vojsku -> trajala je 4 godine, a ne jednu godinu kao kod nas. Kad je zavrsio sa vojskom , krenuo je na faks, i evo ga sad ce ovaj semestar da diplomira.
On u vojsku vise ne mora da ide, Mislim uvek ce biti vezbi ili ako im treba zvace ga, ali ga nece zvati za stvari tipa Avganistan ... Koliko vidim on ce se vratiti u vojsku ali ne zbog toga sto treba da im vrati pare, vec zato sto je njemu tamo bilo super :)


Pa u najgorem slichaju je u sastavu nacionalne garde... ;) ... elem.. imash onaj odredjeni broj dana u godini gde si na wezbi itd.. :) ...
moze te zadesiti da nekad menjash personal po USA ambasadama po svetu u toku praznika ...

Citat:

Za tebe ne znam, ali ja mislim da bi se mene moji odrekli kad bi to uradio :))))


mene su moji vec hteli jednom zbog vojevanja po KiM da me se odreknu .. ;) ..

Citat:

Ne savetujem ti to, plus ne znam kako ide za papire, ali ako bas hoces da ih sredis, mislim da vojska moze to da ti sredi.
Pitanje je, da li su papiri vredni tvog cimanja u vojsci ???


:) .. ne znam odakle ti utisak da uopshte zelim ici u USA a kamoli ziveti damo ...
jednostavno bih doshao u iskushnje ... preveliko ... ;) ...

[ ouros @ 02.05.2002. 18:56 ] @
Citat:
nemesis:
:) .. ne znam odakle ti utisak da uopshte zelim ici u USA a kamoli ziveti damo ...
jednostavno bih doshao u iskushnje ... preveliko ... ;) ...



A i to sto kazes. Bolje sedi tu gde si i pusti USA :)))) Sta ce ti to u zivotu :))

[ nemesis @ 03.05.2002. 22:05 ] @
Citat:
ouros:
Citat:
nemesis:
:) .. ne znam odakle ti utisak da uopshte zelim ici u USA a kamoli ziveti damo ...
jednostavno bih doshao u iskushnje ... preveliko ... ;) ...

A i to sto kazes. Bolje sedi tu gde si i pusti USA :)))) Sta ce ti to u zivotu :))


choveche ... pazi kad bi se pochele dogadjati nasumichne divrzije po USA :) ...
[ MILOS_NS @ 12.02.2005. 19:07 ] @
Ljudi kakva je situacija sa americkim fudbalom? Kako se tu moze proci ako se uopste moze proci?
[ kupina @ 12.02.2005. 22:13 ] @
urose, hvala na informacijama (i ostalima, naravno) nego...
ostaje pitanje kako se docepati USA??? Ne zaboravi da je vecina nas ovde a rado bi tamo.
[ nnn @ 12.02.2005. 22:36 ] @
Imam pitanje:
Imam mogucnost da odem u USA da zavrsim tamo zadnju godinu. Kakva je posle procedura za falkutet? Da li je bolje kod nas zavrsiti skolu, pa ici tamo na falkutet?
Da li postoje neke stipendije? Ako se dobro urade SAT testovi?
[ shake @ 13.02.2005. 23:53 ] @
Komplikovano je za oba slucaja.
Napr. ako tamo zavrsis cetvrtu godinu dobro je jer imas priliku da polazes testove. Lose je jer moras kod nas da polazes maturu, mozda i razliku predmeta, i za to nemas vremena jer maturski imas u maju, a skola ti u maju zavrsava. Nakon toga trebao bi maturski da prevedes da bi mogao u USA da se upises na college.
Jedino sto te moze spasiti je da nadjes neku skolu koja ce ti dati diplomu, mada je to rijetkost i pored svih "A" ocjena.
Ako hoces nakon nase skole tamo na fax, moras engleski perfektno da znas, a vecina collega te prima samo sa TOEFL-om. Ali ako hoces stipendiju e za to ne da ti treba samo dobar rezultat na testu, nego i uspjeh iz skole, dobar esej, van nastavne aktivnosti, i godina dana pripremanja prije prve godine (mislim na aplikacije i sl.). Napominjem- najvaznije je sto vise linkova prelistati na Netu, naci najodgovarajuci koledz, jer ih ima na hiljade.
[ techcode @ 08.05.2005. 22:44 ] @
Prvi post ovde je stvarno super. Ipak imam jos neka pitanja. Uglavnom terminologija.

Dakle ono sto mene zanima je spisak svih mogucih zvanja posle srednje skole.
Kao sto je kod nas recimo

VI - ing - Visa Skola
VII - dipl ing - Faks
...etc.

Kako to kod njih ide?

Evo konkretno naisao sam na: Undergraduate i Graduate? Po logici prvo je koledz (kao nasa visa) a drugo fax, ali bih ipak da proverim.
[ ||NeX|| @ 09.05.2005. 06:51 ] @
Ljudi moji, lijepo je čuti da se interesujete, ali jeste vi vidjeli USA?
Imao sam priliku da diplomatski otputujem i sa CIA-ov podružnicom obiđem od jada i bjede do slavnih škola sve.
I ono što vam mogu reći jeste da morate biti stvarno čudan lik da tamo se uklopite.
Sve je drukčije. Zrak, ljudi, razmišljanje, ma sve ... To je kao kad bi te u džunglu vratilo. Toliko je čudno. Lijepo je sve vidjeti i malo se diviti i malo kukati, ali tamo živjeti i studirati. Hmm, ne znam. Možda sam ja prevelik nostalgičar, ali to za naš mentalitet nikako nije. Vidjeti ćete i sami, isto druga planeta. Ja ovo pričam na bazi osjećaja, feelinga hodanja po toj zemlji.

A ovi što hoće na prestižne faxove će se usrećiti, jer veče freakove neće više nikada sresti.

Meni je Collin Powell (čija je majka Jamajkajka) rekao: "Što me mati nije vratila u Jamajku kada sam završio college, ovdje sam kao strano tijelo, ali u važnoj ulozi i to me muči. A u vojsci sam uvijek sa pola snage radio, jer sve je tako čudno - plastično!"

Mislim da je taj feeling mnogo jači faktor, nego taj naučni aspekt.
Ako ste gledali film "Requiem for a dream", onda je sličan osjećaj, samo lijep, ali čudan.

Puno sreće vam želim, a nostalgičarima savjetujem da ostanu u Evropi. Toliko od mene.
[ techcode @ 10.05.2005. 10:49 ] @
Da nisi ti onaj lik sa b92 sto su ga navatali pod pretpostavkom da je spajdermen-terorista?

U svakom slucaju skolarine su previse velike tamo - barem za nas ciji roditelji ne skupljaju lovu za koledz od naseg rodjenja ...

Ipak i za nostalgicare (koji imaju love ili se bave sportom) ima sanse - ucenje na daljinu :)

Ja cu se, sve mi se cini zadrzati u evropi - Bec ili slicno.
[ ||NeX|| @ 10.05.2005. 13:57 ] @
:) nisam.

A svakako je Evropa puno prihvatljivija.
[ stojkovicd @ 19.08.2005. 14:06 ] @
Citat:
Evo konkretno naisao sam na: Undergraduate i Graduate? Po logici prvo je koledz (kao nasa visa) a drugo fax, ali bih ipak da proverim.


undergraduate = osnovne studije

graduate = postdiplomske studije

poslacu ti i listu zvanja, ali ne mogu sad, malo sam busy...ako i dalje pratis forum
[ takeItEasy @ 04.07.2011. 15:33 ] @
Pozdrav, zeleo bih da studiram u inostranstvu, tacnije u Americi na univerzitetu u Masačusetsu MIT.

Prvo, zanima me koji uslovi moraju da se ispune? Uopste, kako i zapoceti tako nesto? Zeleo bih da se upisem
na odsek "Engineering and Computer Science".

Od septembra sam treca godina, tako da mislim da je doslo vreme da se polako raspitujem o ovome, posto sam
i nacuo da prijave valjda moraju da se posalju dosta unapred. Takodje, kako i sta sa engleskim jezikom? Veoma dobro
ga znam, ali koliko zaista mora da se poznaje jezik da bi se uspesno vodile studije na jednom ovako teskom univerzitetu?
Kolika je okvirna cena na jacim univerzitetima?


Hvala svima unapred!
[ bakero1 @ 10.10.2011. 11:26 ] @
Takeiteasy, i mene to interesuje.
[ ventura @ 10.10.2011. 12:27 ] @
Citat:
takeItEasy
Od septembra sam treca godina, tako da mislim da je doslo vreme da se polako raspitujem o ovome, posto sam
i nacuo da prijave valjda moraju da se posalju dosta unapred. Takodje, kako i sta sa engleskim jezikom? Veoma dobro
ga znam, ali koliko zaista mora da se poznaje jezik da bi se uspesno vodile studije na jednom ovako teskom univerzitetu?
Kolika je okvirna cena na jacim univerzitetima?

Da bi upao na vrhunsku školu poput MIT-ja pored savršenih rezultata u školi potrebno je da imaš dosta takozvanih "extracurricular activities". Koliki je to problem imati u Srbiji pokazuje i to što za taj termin nema odgovarajući prevod na Srpski. Nešto najpribližnije tome bilo bi učestvovanje na takmičenjima (naravno sa zapaženim rezultatima), učestvovanje u raznoraznim školskim sekcijama.. Pošto te konkretno zanima CS, onda bi tu pomoglo da si radio na nekim opensource projektima, ili nekim svojim projektima koji mogu biti interesantni za tvog MIT interviewera itd itd.. Dakle nije to tek tako da možeš da upadneš na MIT, i konkurencija je žestoka.

Što se tiče godišnje cene studiranja, ovo ti je podatak sa MIT sajta:
Citat:
"Nine months' tuition and fees for 2010–2011 is $39,212. Additionally, undergraduate room and board is approximately $11,234, dependent on the student's housing and dining arrangements. Books and personal expenses are about $2,764."
http://web.mit.edu/facts/tuition.html

Dakle godišnje direktno prema MIT-u imaš 53.210 dolara (cca 39.000 evra) plus računaj na 6-12 hiljada dolara plus za džeparac od koga ćeš da živiš i to vrlo skromno da se razumemo. Ja sam u USA trošio reda veličine 500 dolara mesečno dok sam živeo sa porodicom gde mi je bilo apsolutno sve obezbeđeno (smeštaj, hrana, svi računi), a na koledžu 1000-1500 dolara iako sam živeo u campusu.. Naravno, room&board ti se razlikuje od slučaja do slučaja, ali ti opet treba nešto love sa strane u svakom slučaju, pogotovo ako hoćeš da imaš kakav takav studentski život...

E sada, ja verujem da tebe ne zanima da godišnje daješ 40-50 hiljada evra na studije već bi hteo neku stipendiju... Međutim koliko je teško samo da upadneš na MIT, dobiti stipendiju je bar 3 puta teže... Tu protivnike imaš najbolje iz celog sveta i moraš da imaš baš izuzetne rezultate da bi mogao da očekuješ stipendiju...

sanja2010 studira upravo na MIT-u, pa bi ona možda mogla da ti da dosta preciznije informacije o svemu..
[ Andrej013 @ 10.10.2011. 16:55 ] @
Citat:
Uopste, kako i zapoceti tako nesto?
Ventura je sve vezano za strasno selektivne skole lepo objasnio. sto se tice ovog "kako zapoceti" dela, to je prilicno slicno za sve skole.(ja znam za graduate studije)
prvo, potrebno je da radis TOEFL, test engleskog jezika koji moze da se radi na kompjuteru i u tom slucaju je max koji mozes da osvojis 120 bodova. faxevi traze od 60 pa do preko 100 bodova u zavisnosti od kvaliteta, konkurencije i sl, ali bi u svakom slucaju bilo dobro da imas nesto preko tog minimuma.(sve preko 100 ti je uglavnom dovoljno da ispunis taj uslov). ali cak i da imas maximum(120/120) to ne znaci da imas neku prednost od kandidata koji ima 100/120. to je vise uslov koji te izbacuje iz igre ako si slabiji nego sto je potrebno, a ne donosi neku kljucnu prednost ako si jaci.
sledece sto ti sledi je neki od standardizovanih testova. za inzenjering je to uglavnom GRE opsti test koji se sastoji od tri dela. matematike, verbalnog dela i pisanja sastava.
matematika ti je tu ubedljivo najlaksa i to ne samo zato sto se podrazumeva da ti je lakse da radis matis koji je manje vise nezavisan od jezika(mada, kada resavas pisane probleme, tekstualne zadatke a imas minut da uradis, pod pritiskom si i neophodno je da jako brzo radis bez greske, i to moze da bude problem) vec zato sto je verbalni deo tezi i amerima. npr, ako imas maximum 800/800 na matematickom delu, ti si samo medju 6% najboljih, dok je za verbalni deo dovoljno da imas 660/800 da bi bio medju 6% najboljih a ako imas preko 740 medju najboljih 1% si. verbalni deo se svodi na ucenej hiljada reci koje ne cujes na filmovima, na citanje naprednih tekstova analogije i na antonime i analogije(biras rec koja je najsuprotnija od date iz skupa reci). na primer, ja imam max iz matematickog dela(800) a samo 350 iz verbalnog iako imam 100 iz toefla(sto znaci da nisam laik za jezik). sastav koji pises se ocenjuje na skali od 1 do 6 ali ne mislim da on igra neku znacajnu ulogu u engineering skolama.
neke skole poput MIT-a mogu zahtevati i subject GRE test koji je usko vezan za programiranje npr i on se uci potpuno odvojeno od ovog standardnog, opsteg GRE testa.

sledece sto ti je potrebno su preporuke od profesora koji te poznaju. na zalost, profesori u srbiji nemaju praksu da pisu preporuke pa cesto kazu da ih ti napises a oni ako im se svidja ce poslati ili ako si malo srecniji, oni napisu na srpskom a ti ih prevedes. to moze biti rizicno jer ako pises 3 preporuke i isti stil pisanja se prozima kroz svaku, ljudi trenirani da tako nesto primete koji rade u komisijama za prihvatanje studenata mogu da te uhvate i diskvalifikuju.

sledece, prosek. on je dosta bitan ali ako si iznad 8.5 ne bi trebalo da se brines(sto se tice obicnih ne IVY league skola) jer mozes svoj transkript da posaljes agenciji u usa, npr wes, koja prevodi ocene u USA sistem i cesto se svede na to da je nasa ocena 8 njihova A.(to pise na njihovom sajtu a i ljudi koji su radili prevodjenje diploma su to potvrdili)

nakon toga pises statement of purpose ili motivacino pismo. kako, zasto i sl zelis na njihv fax, kako oni mogu da profitiraju imajuci tebe za studenta :D (npr dobijes nobela za 5 godina i odmah se procuje da je njhov diplomac nobelovac :) to je u sustini jedan od bitnijih delova tvoje aplikacije. to su mi rekli na svim faxevima na kojima sam aplicirao(columbia, NYU, stevens institute of technology i ostalim manjim univerzitetima/koledzima) tako da preporucujem da se svako ko aplcira svojski potrudi da to odradi najbolje sto moze, da bude jedinstven(znaci zaboravite template sa neta i sl)

ima tu jos delova o opisu prakse koju si imao, radnog iskustva, objavljenih radova, istrazivanja i slicnih stvari koje bi mogle da ti povecaju sanse za upis.

transkripte iz srednje skole(ili za master/PHD studije sa undergraduate studija) prevodis kod sudskog tumaca i saljes im zajedno sa originalom. uglavnom se sve to svodi na online aplikaciju tako da te originale saljes samo ako si primljen na fax kako bi oni mogli da provere sve sto si naveo.

jedna od bitnih stvari je ta da cak i ako ste genije, novi einstein, moguce ej da vas ne prime na neki od tih vrhunskih skola pa je zato bolje aplicirati na nekoliko i imati jednu rezervu uvek(skolu za koju verujete da su vam sanse dosta velike)

eto, ovo je bilo onako uopsteno o procesu apliciranja na vecinu USA faxeva a oni najbolji imaju uvek dodatne uslove, specificne za svaki pa se za to treba raspitati na sajtu konkretnog univerziteta/odseka koji vas zanima.