[ Aleksandar Marković @ 06.02.2005. 12:53 ] @
Berza iz fotelje

U ovoj godini berza planira da lansira nekoliko novih proizvoda, a pre svega mogućnost direktnog pristupa elektronskoj tabli u realnom vremenu, što znači da će zainteresovani građani moći da iz kućne fotelje prate zbivanja u sali za trgovanje na internet adresi http://belex.info/

Berza, takođe, planira i formiranje novog indeksa za selektovanu grupu akcija, namenjenog investitorima.

Pridruženi član u EU pre države

U prvom tromesečju ove godine Beogradska berza bi trebalo da postane pridružena članica Asocijacije berzi Evropske unije, zahvaljujući pozitivnoj oceni koju je u oktobru dobila od delegacije te asocijacije sa sedištem u Briselu u pogledu usaglašenosti njenih sa propisima koji važe u najrazvijenijim evropskim zemljama.

Berza je to uspela bez snažnije podrške države zahvaljujući poslovanju po tržišnim principima i po međunarodnim standardima, naglašava Krneta.

Time je Asocijacija berzi EU uputila pozitivan signal investitorima iz najrazvijenijih zemalja da pohrle na srpsko tržište kapitala.

Ovo tim pre što je srpska berza uspela da se pozicionira rame uz rame sa tržištima kapitala susednih zemalja koje će 2007. godine postati članice Evropske unije, čime je i Republika Srbija, barem u segmentu koji se zove tržište kapitala, pokazala da je na putu evropskih integracija.

Investiciona groznica - Strani investicioni fondovi „povukli nogu”

Elitne srpske kompanije koje još oklevaju da kotiraju svoje akcije na Beogradskoj berzi, čekajući strateškog partnera, ili preuzimanje, propuštaju sjajnu priliku da na organizovanom tržištu utvrde stvarnu cenu svog kapitala i to u situaciji kad postoji konstantan priliv novih investitora, domaćih i stranih!

Ovo je za naš list izjavio Siniša Krneta, direktor Sektora poslovnih operacija Beogradske berze, uz opasku da direktori tih preduzeća, odbijajući da potpišu Prospekt, kao ulaznicu za organizovano tržište, faktički daju autogol izloživši firme neprijateljskom preuzimanju bez manevarskog prostora za odbranu.

Jer, preduzeća koja kotiraju akcije na berzi od neželjenih vlasnika brane brojni investitori, pritisak tražnje i rast cena kapitala, kojim se odvraćaju oni koji bi po dogovorenoj, a po pravilu nižoj ceni od tržišne, da preuzmu većinski kapital dobrih firmi.

Navodeći pozitivni primer 11 preduzeća, čije su akcije od oktobra prošle godine dosad ušle u kontinuirani promet, naš sagovornik podseća na to da su njihova poslovodstva, poštujući zakonsku obavezu i potpisujući Prospekt koji je firmama omogućio izlazak na berzu, omogućila akcionarima ne samo da slobodno raspolažu svojom imovinom, već i da u svakom trenutku znaju kolika je njena vrednost.

Uz to, prateći svakodnevno vrednost akcija koje poseduju, njihovi vlasnici su, s razlogom, sve ubeđeniji da je zaista reč o vrednim hartijama, čija cena varira, pri čemu ne mali uticaj na njihovu vrednost imaju poslovni rezultati, što je dodatni stimulans za unapređenje poslovnih performansi preduzeća – emitenta.

Rast berzanske temperature

Premda država ignoriše domaće tržište kapitala, a možda i zahvaljujući baš tome, Beogradska berza je postala svojevrsna „eksteritorijalna zona” za strane i domaće investitore, naglašava Krneta.

Desetak stranih investicionih fondova, mahom iz zemalja Evropske unije, u drugom tromesečju prethodne godine, nakon početnog opiranja berzanskim pravilima koja su se ticala obaveznog „pokrića” za naloge, shvatili su da im upravo to garantuje sigurnost ulaganja. Nakon toga srpsko tržište kapitala je postalo veoma frekventno, što poslednjih meseci, a posebno od početka ove godine, poprima razmere prave investicione groznice!

Ulazak stranih ulagača koji nisu zainteresovani za većinsko vlasništvo, već isključivo „tipuju” na kapitalnu dobit ostvarenu na razlici između kupovne i prodajne cene, adrenalinski je delovao i na domaće investitore koji su prepoznali priliku da brzo „oplode” svoj novac, naglašava Krneta.

U takvoj situaciji, država propušta priliku da, odgovarajućom regulativom, podstakne razvoj organizovanog tržišta kapitala, čime bi suzbila „sivu” ekonomiju, ali i omogućila domaćim investitorima da pomognu razvoj srpske privrede, uz istovremeno punjenje državne kase naplatom poreza na kapitalnu dobit, naglašava Krneta.

Navala investitora

Broj investitora na berzi u svakodnevnom je porastu, mereno brojem kupovnih naloga, naglašava naš sagovornik, uz opasku da su mnogi kupci istovremeno prodavci, čime tržište postaje življe, a dobija i na dubini.

Premda je evidentan rast broja investitora, pritisak na tražnju, a time i podsticaj cenovnog rasta, Krneta, ipak, podseća da je ulaganje u akcije svuda u svetu najrizičnije. A to znači da evidentno poskupljenje akcija nije uvek u skladu sa odgovarajućim poslovnim rezultatima, niti postoji garancija da će taj uzlazni trend biti stalan.

Berza, međutim, garantuje svim učesnicima u prometu iste uslove i istovetan tretman, bez obzira na iznose koje „obrću”, izričit je Krneta.

Građani, koji su mahom samouki akcionari, koji su prateći novine, poput „Politike”, shvatili da ne moraju samo da prodaju akcije, već mogu i da na tržištu kapitala ulažu novac – od „džepne” ušteđevine do većih suma, kao i da im se to više isplati od štednje u bankama.

Da je to tako svedoči i podatak da je u januaru vrednost indeksa akcija Belex fm povećana za oko 14 odsto u proseku, dok neoročena štednja odbacuje jedan do 1,5 odsto kamate na godišnjem nivou!

Vesna Arsenić